Blog

Promocija je održana u sklopu programa obilježavanja Dana državnosti Bosne i Hercegovine, koji organizuje Grad Konjic.

Organizator večerašnjeg događaja bila je Bošnjačka zajednica kulture Konjic.

Knjigu su, osim autora Muhameda Smajića, promovisali Majo Dizdar i dr. Sead Muratović, a moderator je bio Benjamin Mušinović.

Prisutne je u ime gradonačelnika Konjica Osmana Ćatića, pozdravio pomoćnik gradonačelnika Edin Mujak.

„Neka večerašnja promocija bude podsjećanje na važnost svega onoga, što su, kada su udareni temelji državnosti naše domovine, činile generacije prije nas, kao i na važnost očuvanja njene nedjeljivosti, suvereniteta i multietičnosti“, poručio je Mujak.

Promotor knjige „Pasija i pasjaluk u Sarajevu“ Majo Dizdar, novinar i publicista sa tridesetogodišnjom karijerom u bosanskohercegovačkim medijima, rekao je da je riječ o izvanrednom romanu.

„Knjiga se čita u dahu i posebno je zanimljiva za ljude koji su prošli kroz minuli rat i koji ne znaju detalje koji su se odvijali unutar brigada, njihovih unutrašnjih borbi, dilema, odluka. U ovom slučaju se dogodilo da komandant brigade dođe u priliku da trguje s neprijateljem, što nerado radi, što nije popularno. Međutim u interesu borbe zauzvrat dobijali smo oružje, za novac koji smo davali, i tako ojačali našu odbranu, a „taj s druge strane“ se ispostavilo da je izuzetno dobar čovjek i pacifista, kao i komandant ove brigade, tako da su se oni sprijateljili, što je vrlo čudno. Najčudnije je da su se poslije rata ponovo vidjeli i družili, i danas imaju odnos“, rekao je Dizdar.

Drugi promotor, dr. Sead Muratović, publicista sa dugogodišnjom karijerom u organu uprave i pedagoškom radu, pomoćnik ministra odbrane, izjavio je da je od početka nastajanja knjige bio upoznat od autora o njenom nastanku i da je ideja bila da to bude scenario.

„Sve je počelo tokom korone, a od scenarija je nastala knjiga sa interesantnim naslovom i sadržajem. Pojmovi pasija i pasjaluk su bliski bosanskohercegovačkim građanima i oni su u ovom romanu smješteni u Sarajevu, ali mogu se dogoditi u bilo kojem prostoru Bosne i Hercegovine“, izjavio je Muratović.

Autor knjige  „Pasija i pasjaluk u Sarajevu“ Muhamed Smajić navodi da stranice ove knjige donose autentične događaje i da je to priča o prijateljstvu koja pokazuje da je iz nemogućeg moguće i moguće.

„Opstala je Bosna i Hercegovina, i Sarajevo se odbranilo, a knjiga govori da neprijatelji mogu postati prijatelji. To je priča o dva lika, koji su pripadnici različitih vojnih formacija i razvijaju jedan prijateljski odnos. Pripadnik Vojske RS, u kritičnom momentu, je odlučio, i njegovi prijatelji koji su bili s njim, da učestvuju u operaciji kojom su doprinijeli da Sarajevo dobija i municiju i granate i sve što je bilo potrebno za odbranu. Knjiga sadrži brojne humorističke situacije i mislim da nam humora danas nedostaje i da smo ga imali više u tom periodu odbrane“ rekao je Smajić.

Autor je potvrdio da postoji interes za ekranizacijom ovog romana.

„Jedan reditelj je iskazao interes, ali se nadamo da će doći bolji dani za kinematografiju u Bosni i Hercegovini. Čekamo da Fondacija za kinematografiju bude radila u onom kapacitetu da može dati podršku autorima, jer je filmska industrija kompleksna i zahtjeva sredstva, ali bez podrške struktura vlasti teško da se može ući u taj projekat“, izjavio je Smajić, dodavši da im je bilo drago što su učestvovali u obilježavanja praznika, a kao svoj lični doprinos Danu državnosti BiH predstavio je pjesmu „Za tebe, Bosno i Hercegovino“, koju je odrecitovao Benjamin Mušinović.

Tehničku podršku u realizaciji promocije knjige pružili su uposlenici JU Narodni univerzitet Konjic.

Izvor teksta i fotografija: Radio Konjic-https://radiokonjic.ba/obiljezavanje-dana-drzavnosti-bih-promovisana-knjiga-pasija-i-pasjaluk-u-sarajevu-autora-muhameda-smajica/

Projekat je počeo prošle godine, a biće okončan 2027. godine i organizuje se s ciljem unapređenja nedovoljno iskorištenih turističkih potencijala regije, koji uključuju saradnju i obogaćivanje muzeja i kulturno-historijskog nasljeđa iz pomenutih općina.

Podsjećamo Grad Konjic, Općina Jablanica i Opština Danilovgrad iz Crne Gore započeli su implementaciju zajedničkog projekta “Otkrij skrivene atrakcije”, koji finansira Evropska unija u okviru Programa prekogranične saradnje Bosna i Hercegovina – Crna Gora. Ukupna vrijednost projekta iznosi 907.500 KM (464.000 eura), od čega EU obezbjeđuje 768.640 KM (393.000 eura).

U projekat su uključeni Zavičajni muzej Konjic, Zavičajni muzej Danilovgrad i Muzej Bitka za ranjenike na Neretvi iz Jablanice.

Radionica “Otkrij skrivene atrakcije” okupila je učesnike projekta iz Konjica, Jablanice i Danilovgrada, kao i predstavnike LINK-a.

Rasim Tulumović, voditelj projekta “Otkrij skrivene atrakcije” podsjetio je da je krajni cilj projekta otkriti atrakcije koje nisu dovoljno turistički valorizovane, koje turisti dovoljno ne posjećuju, ili za neke lokalitete koje već postoje, da se ispričaju neke priče koje nisu ispričane.

“Realizacija je do januara 2027. godine, znači mi imamo još čitavu godinu za to, a trenutno smo u fazi završetka određenih aktivnosti koje bi te lokacije na kojima radimo učinili zanimljivim. Nakon toga, tokom 2026. godine, ćemo sve to promovisati prema posjetiocima koji su nama interesantni. Saradnja će ići i prema izradi zajedničkih suvenira, prema određenim zajedničkim postavkama, zajedničkim izložbama”, naveo je Tulumović.

Bila je ovo prilika da predstavnici triju muzeja: Zavičajnog muzeja Konjic, Zavičajnog muzeja Danilovgrad i Muzeja Bitka zaranjenike na Neretvi iz Jablanice dogovore nastavak saradnje i zajedničke aktivnosti.

Kustos u Zavičajnom muzeju Danilovgrad Nikola Babić, izjavio je da su zadovoljni realizacijom projekta.

“Mislim da je pravi pogodak to što možemo zajednički da funkcionišemo i da širimo na prvom mjestu kulturna i ostala dešavanja. Od prvog dana sam uključen, dočekivali smo delegaciju iz Konjica kod nas u Danilovgradu i mi smo ovdje došli. Povezaćemo se prvo kao ustanove, kao muzeji, a druga stvar kao opštine i onda na tom većem nivou, sa lokalnog na državni nivo”, rekao je Babić, koji je, s kolegama iz muzeja, tokom boravka u Konjicu posjetio Zavičajni muzej Konjic i Titov bunker.

Belma Halilhodžić, direktorca JU “Muzej Bitka za ranjenike na Neretvi” u Jablanici, je izjavila da je za njihov muzej pozitivno u sklopu projekta mogućnost kreiranje plana upravljanja posjetiocima.

 “U planu je da se kreira i igrica za mlađe posjetioce, koja će animirati mlađe generacije koje dođu tu sa svojim porodicama”, navela je Halilhodžić.

S ciljem približavanja muzeja najmlađima, u sklopu projekta, angažovan je i kreator za videoigrice, Amir Denjo, koji kaže da trenutno razvija igru za šest muzeja, koju bi trebalo da završi do kraja godine.

“Tri igrice su za muzeje u Crnoj Gori, tri za muzeje u Bosni i Hercegovini, a imamo verziju Muzeja u Jablanici. Unutar igre djeca mogu na neki zabavan način uključivati eksponate muzeja u digitalnoj verziji, dobiti i opis tog eksponata, mogu malo pročitati o čemu se radi i onda nakon što se završilo igranje. mogu to uživo vidjeti. Djeca se mogu zanimati sa videoigrama, igrajući se na tabletima, dok roditelji obilaze muzeje, tako da bude zanimljivo svima. Koliko god su zanimljive starine, mlađim generacijom mislim da je više zanimljiviji digitalni svijet”, poručio je Denjo.

Ove igrice biće instalisane na uređajima u muzejima u sklopu projekta “Otkrij skrivene atrakcije”.

Učesnici radionice su potvrdili da su zadovoljni kako se odvija dosadašnja saradnja, jer je, kako je istaknuto, uvijek malo novca za kulturu i muzejske djelatnosti, pa kada se poveže više muzeja oni mogu stvoriti neku dodatnu vrijednost, možda za manje novca, ali da se prostor učini atraktivnijim.

Izvor teksta i fotografija: Radio Konjic-https://radiokonjic.ba/otkrij-skrivene-atrakcije-odrzana-radionica-u-konjicu/

Nakon uspješno provedene dvije faze projekta pod nazivom “Pošumljavanje opožarene površine na lokalitetu Homolje”, koji realizuju Grad Konjic, javno preduzeće Šumarstvo Prenj Konjic i Fond za zaštitu okoliša BiH u partnerstvu sa Federalnim zavodom za agropedologiju, ovih dana krenulo se sa završnom ekperimentalnom fazom, koja podrazumijeva pošumljavanje uz pomoć drona, koje je po prvi put primjenjeno u praksi u Bosni i Hercegovini.

Svečanom predstavljanju ove inovativne metode prisustvovali su predstavnici svih aktera u projektu, koji su izrazili zadovoljstvo zbog uspješno realizovanih aktivnosti, koje su zajedničkim snagama proveli u protekle dvije godine.

“Ovo je veliki korak ne samo za Grad Konjic, za naše javno preduzeće Šumarstvo Prenj, već i za Bosnu i Hercegovinu i regiju, jer način na koji je predstavljeno inovativno rješenje za pošumljavanje je vrlo važno i nadam se da će koristiti i drugima – naglasio je gradonačelnik Konjica Osman Ćatić, pojašnjavajući kako je došlo do inicijative za realizaciju ovakvog projekta.  – U kontinuitetu održavamo sastanke sa direktorima javnih i komunalnih predzeća. Tokom tih sastanaka direktor preduzeća Šumarstvo Prenj Konjic je isticao problematiku pošumljavanja velikih požarenih površina. S obzirom na veliku površinu grada Konjica, konfiguraciju i nepristupačnost terena, na činjenicu da na određenim područjima, nažalost, još nije izvršeno deminiranje i zbog eventulne opasnosti za ljude koji će pošumljavati opožarene površine, ta problematika je isticana svakog ponedjeljka na sastancima i zajednički su traženi načini kako da to preveniramo. Uslijedio je javni poziv Fonda za zaštu okoliša i zahvaljujući timskom radu Federalnog zavoda za agropedologiju, koji su nam snažna podrška godinama i zaposlenika preduzeća Šumarstvo Prenj Konjic, koji su predano radili, došli smo do ovog značajnog rezultata. Zahvaljujem Fondu za zaštitu okoliša F BiH koji je prepoznao značaj ovog projekta. Čestitam direktoru Feđi Voloderu i zaposlenicima Šumarstva Prenj, Federalnom zavodu za agropedologiju i direktoru Dženanu Vukotiću na izuzetnoj profesionalnoj i stručnoj saradnji, bez koje sigurno ne bismo imali ovaj rezultat, biti prvi u BiH i široj regiji,  kada je u pitanju ovakav način pošumljavanja, na što smo zaista izuzetno ponosni” – naglasio je gradonačelnik Ćatić, podsjećajući kako ovim aktivnostima biti omogućeno brže i kvalitetnije  pošumljavanje, čiji je cilj sačuvati šume, unaprijediti njihov uzgoj i opožarene površine vratiti u stanje kakvo je nekad bilo.

Gradonačelniku Ćatiću ukazana je čast da zajedno sa zaposlenicima Šumarstva ovom prilikom upravlja procesom pošumljavanja uz pomoć drona.

“Pošumljavanje dronom nosivosti 25-30 kg sjemena je inovacija u šumarstvu. Sada smo u eksperimentalnoj fazi, koju ćemo provoditi u narednom periodu, da vidimo šta će se nakon pošumljavanja dešavati sa takozvanim seed bombicama, sjemenkama autohtonih vrsta sa ovog područja, koje su omotane zemljanim substratom. Cilj je da imamo uspjeh pošumljavanja na jako strmim terenima, gdje je inklinacija jako velika, i da pošumimo područja koja su kontaminirana, pošumimo eksperimentalne plohe, gdje ćemo pratiti razvoj mladih klijanaca koji će se izbacivati putem drona. Radimo nešto što do sada u Bosni i Hercegovini još niko nije uradio i ponosni smo i zahvalni što je gradonačelnik Ćatić imao razumijevanje za iznalaženje rješenja ove problematike i što nam je ukazao povjerenje da na ovaj način pokažemo da smo spremni ići u nove razvojne projekte” – naglasio je Feđa Voloder, direktor preduzeća Šumarstvo Prenj.

“Inovacije su nešto što nam je na dohvat ruke i što trebamo iskoristiti. Za nas kao Federalni zavod za agropedologiju od izuzetnog je značaja da smo sa stručne strane bili dio ove pozitivne priče. Nakon dvije godine zajedničkog rada, provodeći ispitivanje i analizu zemljišta, iznijeli smo sve ovo i došli do ovakvih rezultata. Sretni smo zbog toga i sigurni da ćemo nastaviti sa još boljim, jačijim i kvalitetnim projektima koji će uslijediti” – kazao je Dženan Vukotić, direktor Federalnog zavoda za agropedologiju, zahvaljujući se Gradu Konjicu i gradonačelniku Ćatiću na prilici da zajedno unaprijeđuju proces uzgoja i zaštite šuma.

Pošumljavanje je obavljeno uz stručnu i tehničku pomoć Šumarstva „Prenj“ Konjic i tom prilikom je zasađeno oko 2.250 sadnica javora i smrče, u skladu s Planom šumsko-uzgonjih radova za 2025.godinu, što predstavlja značajan doprinos očuvanju stabilnosti šumskog ekosistema u ovom dijelu doline Neretvice.

Današnje aktivnosti bile su dio projekta koji provodi Fondacija Telemach u okviru Programa regionalnih grantova s ciljem pružanja finansijske i mentorske podrške neprofitnim organizacijama u manjim lokalnim sredinama širom BiH, kako bi se ostvarili dugoročni pozitivni efekti u oblastima edukacije i zaštite okoliša.

Direktor Narodnog univerziteta Konjic, Benjamin Mušinović, istaknuo je značaj saradnje sa školom i profesorima koji, kako je naveo, svojim angažmanom doprinose očuvanju i razvoju kulturnog života u gradu.

„Ovogodišnji program „Teatra baštine“ uvijek u određenim segmentima s posebnim zadovoljstvom realiziramo zajedno sa Srednjom školom Konjic, tačnije s Aktivom bosanskog jezika. Izuzetno sam zadovoljan profesoricama i vama koji ste odvojili večerašnji čas da razgovaramo o bh. dramskom stvaralaštvu s profesorom doktorom Almirom Bašovićem. Profesor je od početka u umjetničkom savjetu Festivala glumca i dao je veliku podršku u akademskom smislu, svojim bogatim iskustvom i znanjem“, rekao je Mušinović.

Podsjetio je i da je dr. Bašović autor niza značajnih knjiga, te da je svojim radom dao nemjerljiv doprinos razvoju profesionalnog teatra u Konjicu.

Profesor dr. Almir Bašović izrazio je zadovoljstvo zbog susreta s mladima u Konjicu.

„Jako mi je drago uvijek doći u Konjic, pomalo ga smatram i svojom čaršijom. Večerašnji razgovor bio mi je izuzetno zanimljiv jer mladi danas sve rjeđe razgovaraju, a sve više komuniciraju putem društvenih mreža i mobitela, što su zapravo sredstva za prividnu komunikaciju. Zato mi je važno razgovarati licem u lice, pogotovo s mladim svijetom“, kazao je Bašović.

Istaknuo je kako je ohrabrujuće vidjeti učenike koji pokazuju interes za kulturu i tradiciju, dramu i pozorište.

„Ima nade za kulturu tamo gdje mladi ljudi pokazuju interes i želju da uče o književnosti i umjetnosti. Svaki razgovor o stvaranju, o procesu pisanja i izvedbe, za mene je podsjetnik koliko je teatar živ i važan“, dodao je Bašović.

Večerašnjem razgovoru prisustvovali su brojni učenici Srednje škole Konjic, među kojima i članovi Amaterskog pozorišta „Neretva“ Konjic. Njihovi utisci svjedoče o značaju ovakvih susreta.

Amina Gakić, učenica trećeg razreda informatičko-matematičke gimnazije i članica pozorišta, kazala je da joj je susret s profesorom bio snažna inspiracija:

„Inspiracija je vidjeti nekoga ko se profesionalno bavi tim poslom i čuti njegov put. Sve to je posebna motivacija za nas mlade koji se pokušavamo baviti teatrom.“

Azra Kezo, učenica prvog razreda Ekonomske škole, naglasila je važnost kulturnog obrazovanja:

„Predavanje mi je bilo vrlo korisno, posebno jer sam član amaterskog pozorišta. Čuti nekog starijeg ko piše drame i bira glumce je dragocjeno iskustvo. Važno je čuti njegovu stranu priče i način razmišljanja.“

Lara Junuz, učenica trećeg razreda informatičko-matematičke gimnazije, dodala je da su ovakva predavanja dragocjena za sve mlade ljude, ne samo za one koji se bave glumom.

„To je velika privilegija. Večeras je bilo dosta mladih koji nisu vezani za teatar, ali su možda nakon ovog predavanja dobili inspiraciju i ideju da mu se približe. Naučila sam da je svaki proces stvaranja drugačiji i da uvijek trebamo biti otvoreni za nova znanja.“

Veče posvećeno dramskom stvaralaštvu pokazalo je da Konjic ima mlade koji cijene umjetnost i kulturu, te da su ovakvi susreti od izuzetne važnosti za njihovo obrazovanje i lični razvoj.

Izložbu su organizovali  Udruženje Život s Down sindromom Federacije BiH (nosilac projekta) i Umjetnička galerija BiH u okviru projekta “Muzej za sve”, koji uz podršku UNESCO-a i Evropske unije promoviše pristupačnost i pravo svih na kulturno iskustvo bez barijera.

Ključnu ulogu u realizaciji imala je Lejla Mehanoli Alić, produkt dizajnerica iz Konjica, koja je dizajnirala, modelirala i rukovodila procesom izrade taktilnih replika. Lejla Mehanoli Alić je diplomirala na Akademiji likovnih umjetnosti, Odsjek produkt dizajn, a njen akademski uspjeh potvrđuju titule učenice generacije u osnovnoj i srednjoj školi, najboljeg studenta generacije, te dobitnice Zlatne značke Univerziteta u Sarajevu.

Lejla Mehanoli Alić je istaknula da je ideja projekta bila učiniti izložbe u muzejima i galerijama “pristupačnije svim ljudima, neovisno o njihovim sposobnostima”.

“Bila sam angažovana da radim na dizajniranju i izradi taktilnih replika umjetničkih djela naših najpoznatijih umjetnika iz Bosne i Hercegovine. Radili smo taktilne 3D printane replike umjetničkih djela, sve u cilju da bi umjetnost bila približena osobama s teškoćama, odnosno slijepim i slabovidnim osobama, ali i onima s intelektualnim oštećenjima”, kazala je Mehanoli Alić.

Produkt dizajnerica Mehanoli Alić objasnila je koja su djela bosanskohercegovačkih umjetnika predstavljena na inkluzivnoj izložbi i kako su prilagođena dodirom:

“Na izložbi smo predstavili djela nekoliko naših najpoznatijih umjetnika. Izložili smo radove Lazara Drljače—konkretno Putnici i Stari most—zatim Đoke Mazalića i Karla Mijića. Takođe, u postavku smo uvrstili i portrete od Romana Petrovića i Vlahe Bukovca. Odabir djela je napravljen tako da prikaže širinu i raznolikost opusa naših autora, obuhvatajući različite motive (priroda, mrtve prirode, portreti) i različite tehnike. Neki umjetnici su radili ekspresivnije, drugi su bili fokusirani na detalje, a neki su, poput Đoke Mazalića, obrađivali isključivo volumen. Naš primarni cilj bio je da replikama pristupimo na način koji zadržava senzibilitet i zamisao umjetnika, ali da istovremeno pojednostavljeno prikažemo teksturu koju osobe s oštećenjem vida mogu opipati i osjetiti pod prstima, čime se umjetnost otvara za sve.”

Prilagođavanje umjetničkih djela osobama s oštećenjem vida zahtijevalo je posebnu tehniku:

“Umjetničko djelo je prebačeno u 3D zapis (skeniranjem ili fotografisanjem). Uslijedilo je 3D modeliranje u softveru, gdje se prilagođavalo teksturi koju osobe s oštećenjem vida mogu osjetiti pod prstima. Korištena je tehnika 3D printanja za dobivanje finalnih taktilnih replika. Ovo je prvi put urađeno kod nas, što do sad nije rađeno u BiH u jednoj umjetničkoj galeriji, a samim tim i u Umjetničkoj galeriji BiH, koja ima najveću baštinu i zbirku umjetničkih djela bosanskohercegovačkih slikara,” naglasila je Mehanoli Alić.

Prije izlaganja, printovi su testirani u saradnji s članovima Udruženja slijepih i slabovidnih u Sarajevu, čije su povratne informacije bile ključne za konačnu prilagodbu, istaknula je Mehanoli Alić. Dodala je da su reakcije posjetilaca bile izuzetno pozitivne, a slijepi i slabovidni posjetioci izrazili su sreću što se pokreću projekti koji prilagođavaju kulturu svima.

“Mislim da je to bilo nešto što je najvažnije, da se pokreću te teme u našem društvu i da se treba više raditi na takvim projektima. Ovo je bio jedan pionirski pristup tome, tako da se nadam da će u budućnosti biti još i uspješnijih i boljih prilagodbi za sve osobe bez obzira na njihove sposobnosti”, zaključila je Lejla Mehanoli Alić.

Ona je, u kontekstu budućeg rada, poručila mladim umjetnicima i dizajnerima da pri stvaranju razmišljaju o svim čulima i da uzmu u obzir različite segmente percepcije, ne samo vizualno ili audio.

“Svima koji se bave bilo kakvim stvaralaštvom, ne samo umjetnošću, voljela bih poručiti da kad god nešto stvaraju razmišljaju o svim čulima i o tome kako bi bilo divno kada bi svi mogli iskusiti ono što oni rade. Neka u obzir uzmu različite segmente percepcije—ne samo vizualno ili samo audio—kada stvaraju nešto što će drugi ljudi percipirati. Naravno, važno je da prvo iščitaju o samoj inkluziji i o potrebama ljudi, a ne da rade ad hoc. Inkluzija je zaista nauka koja mora da se izučava kako bi se sve povezalo u jednu kohezivnu cjelinu.”

Ovim projektom, Konjičanka Lejla Mehanoli Alić i cijeli tim koji stoji iza izložbe “Kultura svima” dokazali su da je umjetnost zaista univerzalni jezik, postavljajući novi standard inkluzije u bh. kulturnom naslijeđu i pozivajući sve buduće generacije umjetnika da stvaraju za “sva čula”.

Podršku u realizaciji ovog projekta pružio je Grad Konjic, a partner je bila Agencija za ekonomski razvoj „Prvi korak“ Konjic.

Svoje radove u Titovom bunkeru izložilo je 70 umjetnika iz cijelog svijeta, od kojih su pojedini danas bili prisutni, a izložba će biti otvorena mjesec dana.

U sklopu izložbe u Titovom bunkeru održan je i okrugli sto čiji su uvodničari bili osnivač i art direktor Olimpijade kulture Sarajevo Ibrahim Spahić, voditelj Artnauts Kolektiva George Riviera, Pamela Beverly, koja je odabrala izložene radove i dekan Burch Univerziteta za film i fotografiju Emir Klepo, a prisutne je u ime Grada Konjica pozdravila Biljana Handžo.

Tema izložbe „Shelter“ istražuje pojam skloništa kao mjesta koje pruža privremenu zaštitu od loših vremenskih uslova ili opasnosti. Izložba prikazuje djela koja govore o zaštiti, utočištu i sigurnosti, sve u kontekstu savremenih globalnih izazova.

„Zahvaljujem se Gradu Konjicu, Domu kulture, Agenciji Prvi korak na podršci projektu koji se zove „Sklonište u skloništu“ u Titovom bunkeru, kao i na izvrednom reagovanju i publike i umjetnika kada je riječ o konceptu same izložbe, koja je otvorena u čast 80 godina Povelje Ujedinjenih naroda. Istovremeno ona znači zapravo podršku transformaciji modernog svijeta iz perioda i vremena rata, nasilja i sukoba ka onome što bi moglo biti nada za čovječanstvo, a to je mir, saradnja i međusobno poštovanje. Umjetnici koji dolaze iz različitih krajeva svijeta danas su u BiH, u Konjicu. Njih 70 izložilo je svoje radove u Sarajevu i drugim mjestima. Mnogi umjetnici sudjeluju u ovom projektu koji se zove Olimpijada kulture Sarajevo 2025., a  izabrali smo Konjic za ovaj program sa grupom umjetnika Artnauts iz SAD-a i svijeta i u saradnji sa različitim institucijama, i pokazalo je da je ovaj objekat, Titovo sklonište, i ovaj grad u jednoj izvanrednoj mogućnosti da pokažu svoju sjajnu baštinu koja nije samo drvorez, a vrlo je značajan već jedno stoljeće, i koja nije samo vezana za tragove koje se nalaze u Zavičajnom muzeju, nego i u ljudima“, izjavio je Spahić.

Umjetnici, koji su tokom dana posjetili Muzej drvorezbarstva, Zavičajni muzej Konjic i rodnu kuću Zuke Džumhura, na okruglom stolu govorili su o temama svojih radova.

Organizatori izložbe su poklonili i knjige za Gradsku biblioteku NU Konjic, dok je tehničku pomoć u realizaciji ovog događaja pružio Narodni univerzitet Konjic.

Federalna ministrica okoliša i turizma Nasiha Pozder potpisala je danas ugovore s korisnicima sredstava koji su uspješno aplicirali na javni poziv Federalnog ministarstva okoliša i turizma za sufinansiranje projekata ”Kapitalni transferi drugim nivoima vlasti i fondovima – Transfer za razvoj turizma u Federaciji BiH” za 2025. godinu.

– Kroz ove projekte želimo potaknuti razvoj turizma koji će biti održiv i autentičan. Naš cilj je da svaka turistička destinacija u Federaciji BiH dobije priliku da kroz kvalitetnu infrastrukturu i očuvanje prirodnih i kulturnih vrijednosti doprinese razvoju ekonomije. Posebno mi je drago što ćemo na ovaj način podržati razvoj specifičnih oblika turizma, uključujući vjerski, avanturistički, kao i projekte koji su u funkciji smanjenja sezonalnosti i promocije našeg kulturno-historijskog i prirodnog nasljeđa – rekla je ministrica Pozder.

Za Program sufinansiranja infrastrukture i specifičnosti razvoja turističkih destinacija danas su s ministricom Pozder ugovore potpisali Hercegovačko selo Čitluk za projekt ”Trg doživljaja i susreta”, Čajuša d.o.o. Kupres za izgradnju četverosjedne žičare i prevazilaženje sezonalnosti, te PBP Konjic za razvoj infrastrukture za zimski turizam na planini Jelici kod Konjica. Ugovor je potpisan i s Franjevačkom teologijom u Sarajevu za projekt izgradnje infrastrukture u samostanu sv. Pavla u svrhu razvoja vjerskog turizma.

U okviru Programa sufinansiranja projekata u funkciji razvoja održivog turizma, na destinacijama od šireg kulturno-historijskog i prirodnog značaja, potpisani su ugovori za projekt rekonstrukcije izletničkih mobilijara na Zaštićenom pejzažu Konjuh, zatim projekt Agencije za ekonomski razvoj Konjic koji se odnosi na sanaciju podloge i vizualnu komunikaciju svjetlom u Muzeju Titov bunker, te projekt Zavičajnog muzeja Visoko za izradu projektne dokumentacije s ciljem revitalizacije srednjovjekovne utvrde Čajangrad.

Za Program sufinansiranja projekata za nabavku sredstava u radu u svrhu promocije specifičnih oblika turizma, ugovori su potpisani za projekt Sarajevo Ćiro Trail Udruženja turističkih vodiča Vučko Sarajevo, zatim za Udrugu promocije biciklizma Hercegovina Bike koja realizira projekt održivog razvoja cikloturističkih sadržaja kroz zaštitu ekosistema, te s Turističkom udrugom Neretva Raft-Boys za razvoj raftinga. Ugovor je potpisan i sa Art Servisom Sarajevo za nabavku dijela kino-tehničke opreme za realizaciju repriziranja programa 31. Sarajevo Film Festivala po gradovima i općinama širom Federacije BiH.

Podsjećamo da je ministrica Pozder prošle sedmice potpisala ugovore s gradonačelnicima, načelnicima i predstavnicima lokalnih zajednica za iste programe, a ukupan iznos sredstava za kapitalne projekte za razvoj turizma za 2025. godinu iznosi 1.500.000 KM.

Federalno ministarstvo okoliša i turizma će u narednim danima nastaviti s potpisivanjem ugovora s ostalim korisnicima, kao i za programe koji se odnose na tekuće transfere za razvoj turizma, saopćeno je iz ovog ministarstva.

URED VLADE FBiH ZA ODNOSE S JAVNOŠĆU