U organizaciji Kršćanske baptističke crkve, u prekrasnom ambijentu Bosanske sobe u Konjicu, večeras je održan svečani Božićni koncert koji je okupio brojne građane i goste u duhu praznične radosti. Prazničnu atmosferu upotpunili su muzičari iz različitih gradova i država, izvodeći tradicionalne i savremene božićne pjesme koje slave dolazak nade i spasenja.
Božićni koncert u Konjicu: Poruke nade, zajedništva i ljubavi
Na samom početku prisutne je pozdravio pastor Fisnik Zenelaj, koji je podsjetio na izvorni smisao Božića, ističući da se on ne smije izgubiti u mnoštvu popratnih običaja.
Osvrnuvši se na kraj turbulentne 2025. godine i ulazak u novu, 2026. godinu, pastor je naglasio da radost Božića nije rezervisana samo za jedan dan. “Želim svima najbolje u 2026. godini, ali poruka Božića je da se toj nadi možemo radovati svih 365 dana u godini”, dodao je on.
U muzičkom dijelu programa predstavio se internacionalni sastav predvođen kantautoricom Emanuelom Marinković iz Brčkog. Bend, koji je večeras po prvi put nastupio u ovom sastavu, čine muzičari sa različitim adresama, ali zajedničkom misijom: Emanuela Marinković (Brčko), Sara (Engleska, nastanjena u Konjicu), Tirza (Njemačka, živi u Mostaru), Ezekijel (Mostar) i Ruben (Konjic).
“Čast nam je što smo kroz ove lijepe numere, poput ‘Anđeli pjevali’, ‘Sveta noć’ i ‘Rođen je obećani sin’, mogli obilježiti ovaj praznik. Moja želja je da se podsjetimo kako, iako ponekad lutamo svijetom bez cilja, Božija ljubav može učiniti da sve procvjeta i upali nova svjetla u našim životima”, izjavila je Marinković.
Emanuela je poslala i snažnu poruku o važnosti međuljudskih odnosa: “Nazovite nekoga koga dugo niste čuli, pokucajte na vrata, budite tu jedni za druge. Mi smo stvoreni za zajedništvo, a zajedništvo je najbolja podloga za istinsku radost.”
Nakon koncerta, druženje je nastavljeno uz razgovor i zakusku u Galeriji NU Konjic.
Izvor teksta i fotografija: Radio Konjic –https://radiokonjic.ba/bozicni-koncert-u-konjicu-poruke-nade-zajednistva-i-ljubavi/
U Konjicu večeras otvoren “Zimski grad 2025”
Ovogodišnju manifestaciju otvorili su učenici Odsjeka za balet i ples Osnovne muzičke škole s pravom javnosti „Rezonanca“ Konjic, koji su u Kino sali organizirali baletno-plesni program pod nazivom „Broadway na Neretvi“.
Večeras je u Konjicu počela manifestacija „Zimski grad“ u organizaciji Grada Konjica pod sloganom „Welcome to Konjic“. Ovogodišnju manifestaciju otvorili su učenici Odsjeka za balet i ples Osnovne muzičke škole s pravom javnosti „Rezonanca“ Konjic, koji su u Kino sali organizirali baletno-plesni program pod nazivom „Broadway na Neretvi“. U ime gradonačelnika Osmana Ćatića prisutne je pozdravila i poželjela im dobrodošlicu na ovogodišnju manifestaciju Sabina Ćukle, članica Organizacionog odbora.
„Ovom manifestacijom i ove godine želimo uljepšati zimske dane i večeri svim Konjičanima, ali i gostima koju budu posjećivali Konjic tokom decembra i januara uz slogan “Welcome to Konjic“-poručila je Ćukle.
Konjičku publiku su, također, pozdravile Biljana Handžo, direktorica Osnovne muzičke škole s pravom javnosti „Rezonanca“ Konjic i Samra Mlinar Mandić, profesorica u školi, koja je vrijedno radila s učenicima u proteklom periodu, što su i pokazali večerašnjim nastupima. Inspiraciju za većinu koreografija profesorica Mandić i njeni učenici pronašli su u Diznijevim animiranim filmovima. Spojivši muziku, sjajne kostime i dobru energiju, učenici su napravili nesvakidašnji program u kojem su uživale sve generacije Konjičana.
„S obzirom da je publika na kraju bila i na nogama i na sceni, mislim da dovoljno govori koliko smo ispunili srca svih koji su došli, podržali nas i sa širokim osmijehom otišli odavde. Djeca su bila prekrasna, imamo 40 učenika, plesali smo 17 numera, napravili smo koncept naše predstave kao „Broadway na Neretvi“ i, zaista, vjerujem da bi mogli pravom Broadway parirati s obzirom na ono što smo izveli večeras“-kazala je ponosno profesorica Samra Mlinar Mandić, dodavši da u Konjicu ima puno talentirane djece.
„Večeras smo mogli vidjeti da djeca, zaista, imaju puno talenta. Uvijek se talenat može pokazati kad prepoznate dijete i uputite ga, jer vi samo potičete njegove sposobnosti, talent i nadarenost. Mi smo večeras premijerno izveli nekoliko numera koje smo napravili za samo tri mjeseca, a postojimo tek godinu dana. Vidjeli smo izuzetno kvalitetne plesne numere koje su već osvajale brojne nagrade na internacionalnim takmičenjima“-istaknula je profesorica Samra Mlinar Mandić.
Cjelokupnim večerašnjim programom, koji je odisao mladošću i odličnom atmosferom, prezadovoljna je bila i Biljana Handžo, direktorica Osnovne muzičke škole s pravom javnosti „Rezonanca“ Konjic.
„Večerašnja program je rezultatog redovnog dolaženja djece, ali i njihove predanosti svemu što rade. Kao direktorica ove škole, stojim iza mojih profesora, znači sve ono što oni kažu, svaka njihova ideja koju razmotrimo da bi mogla biti dobra, ja im dajem punu podršku. Izražavam veliku zahvalnost Gradu Konjicu koji su nas podržali da bismo mogli uraditi neke stvari, koje ne bismo mogli bez njihove finansijske podrške. Kada se puno nekih lijepih energija spoji onda, zaista, rezultat mora biti kao večeras, a ja vam obećavam da ćete na ovoj sceni vidjeti još puno krasnih stvari, neobičnih i prvi put viđenih“-naglasila je Handžo, zahvalivši se svima koji su dali doprinos večerašnjem programu.
Emina Kevrić i Mia Pranjić, koje pohađaju Odsjek za balet i kreativni ples, uživale su u svakom plesnom koraku na sceni.
„Godinu dana se bavim plesom i večeras smo izveli nekoliko plesnih numera. Super je bilo, a za nastup smo se pripremale tri mjeseca“-kazala je Emina. Njena prijateljica Mia dodala je da su se svi jako potrudili da večerašnji nastup bude uspješan.
„Mislim da smo ispunili očekivanja naše profesorice, a ples volim, i čim se otvorio Odsjek za balet i kreativni ples, upisala sam se“-rekla nam je Mia.
Manifestaciju „Zimski grad“ podržalo je i Ministarstvo trgovine, turizma i zaštite okoliša HNK-a, a u organizaciju programa uključeni su: Narodni univerzitet Konjic, Sportska dvorana Konjic i Vijeće mladih grada Konjica.
„Zimski grad“ će trajati do 31.januara 2026.godine.
Izvor teksta i fotografija: Radio Konjic –https://radiokonjic.ba/u-konjicu-veceras-otvoren-zimski-grad-2025/
U Konjicu održana prva stručna konferencija “TERRA BH 2025 Soil&Forest” posvećena očuvanju i upravljanju tlom i šumama
Federalni zavod za agropedologiju i preduzeće Šumarstvo “Prenj” Konjic u saradnji sa partnerima danas su u Konjicu organizirali prvu stručnu konferenciju u BiH posvećenu očuvanju i upravljanju tlom i šumama pod nazivom “TERRA BH 2025 Soil&Forest”. Konferencija predstavlja jedinstvenu platformu za razmjenu znanja, iskustava i najboljih praksi iz oblasti zaštite tla i šumskih ekosistema, koji imaju ključnu ulogu u očuvanju prehrambene sigurnosti, biodiverziteta, klimatske otpornosti i održivog ekonomskog razvoja BiH. Konferencija je okupila stručnjake, predstavnike institucija, privatnog sektora i nevladinih organizacija, s ciljem zajedničkog oblikovanja budućih inicijativa i strategije za efikasnu zaštitu tla i šuma u BiH, kazao je Dženan Vukotić, direktor Federalnog zavoda za agropedologiju BiH.
“Što se tiče same konferencije, želimo da skrenemo pažnju na dezertifikaciju tla, njegovu destrukciju i na kraju i na njegovu zaštitu, jer upravo Federalni zavod za agropedologiju se zadnjih 80 godina upravo time bavi, sa njegovom zaštitom, upravljanjem tlom u poljoprivredi, a sada i u šumarstvu i u ostalim smjerovima koje imamo. Konferencija je predstavila projekte koje trenutno radimo i napravit ćemo jednu strategiju izvučenu rješenjima iz panela koje ćemoo držati danas, dva panela koje imamo sa stručnim i naučnim institucijama. Mi smo stručna institucija prije svega, ali nam naučna institucija daje doprinos u smislu da to opismenimo na jedan način, da napravimo buduće projekte i da apliciramo na neke nove međunarodne projekte koji su značajni ne samo za nas već i za regiju. Da bi tlo stavili u fokus koje danas mora imati, jer svi znamo da su zagađenja u smislu zagađenje zraka i voda danas stalno u medijima, međutim, tlo nije. Do nas je da napravimo da ono stane u fokus, jer čitav svijet i Evropa traži da se tlo dovede na onaj primat kao što imaju voda i zrak u smislu njegove zaštite”-kazao je Vukotić.
Preduzeće Šumarstvo “Prenj” Konjic nizom preventivnih mjera nastoji očuvati tlo koje svaki put kada se dese požari i prirodne nesreće za posljedicu imaju erozije i gubitak humusa i hranjivih tvari. O provođenju preventivnih mjera na području grada Konjica na zaštiti tla za radiokonjic.ba govorio je Emir Lizdo, rukovodilac Službe plana analize i pripreme proizvodnje u preduzeću Šumarstvo “Prenj”.
“Mi na razne načine, prije svega preventivnim djelovanjem, što se tiče šumskih požara pokušavamo da suzbijemo taj problem. Preventivno djelovanje podrazumijeva prije svega izgradnju protivpožarnih puteva i jačanje kapaciteta za gašenje požara. Represivno djelovanje je već ono na čemu mi dosta, također, radimo, ali to je nešto što je teže uraditi u odnosu na preventivno djelovanje. Represivno djelovanje podrazumijeva pošumljavanje, odnosno remedijaciju tla na opožarenim površinama. Mi to, naravno, izvodimo prvo čišćenjem opožarene površine, zatim pošumljavanjem, odnosno sadnjom sadnica ili sijanjem sjemena. Šumarsko “Prenj” se okreće modernim tehnologijama gdje ćemo u budućnosti vršiti pošumljavanje nepristupačnih površina, miniranih i opožarenih površina, putem drona odnosno pravi naziv ne bi bio pošumljavanje nego izbacivanje sjemena putem drona. I u budućnosti namjeravamo da još povećavamo svoje kapacitete što se tiče inovativnih tehnologija i korištenja inovativnih tehnologija u šumsko-uzgojnim radovima na području grada Konjica, a također nadamo se u budućnosti i na području Hercegovačko-neretvanskog kantora pa i šire”-istaknuo je Lizdo.
Gradonačelnik Konjica Osman Ćatić izrazio je zadovoljstvo održavanjem prve stručne konferencije o zaštiti tla u Konjicu. Ukazao je na važnost ovakvih stručnih edukacija i najavio podršku inicijativama koje imaju za cilj zaštitu prirode.
“Raduje me činjenica da je prva stručna konferencija o zaštiti tla ovdje u Konjicu i da je suorganizator događaja naše preduzeće Šumarstvo “Prenj”, zajedno sa Agropedološkim zavodom s kojim imamo izuzetno dobru saradnju. Grad Konjic je uvijek podržavao i podržavat će inicijative koje doprinose zaštiti naše prirode, razvoju održivih politika, jačanju saradnje između struke, institucija i lokalnih zajednica, i upravo ovakvi skupovi daju konkretan doprinos tim ciljevima”-poručio je gradonačelnik Ćatić.
Ministar trgovine, turizma i zaštite okoliša HNK-a Emil Balavac najavio je da će ministarstvo u narednoj godini nastaviti pružati podršku kroz projekte pošumljavnja na području Hercegovine, ali i drugim aktivnostima, koje su neophodne za zaštitu prirodnih bogatstava.
“Ministarstvo iduće godine i kroz projekte pošumljavanja i saradnje sa institucijama, ali i kroz projekte zaštite područja koje planiramo, a to su park šuma Vrtaljica u Konjicu, zatim Rujište za koje se nadamo da će jednog dana biti park prirode, te ovaj prostor koji federalno ministarstvo i grad Konjic rade, a to je prostor Prenja, za koji se iskreno nadam da će jednog dana biti proglašen nacionalnim parkom. Sve ovo doprinosi da čuvamo dijelove ovih šumskih prostranstava, da čuvamo i endemske vrste, prije svega muniku koja je od neprocjenjiv važnosti ,ne samo za Bosnu i Hercegovinu, nego kao jedno od rijetkih svjetskih staništa te vrste. Nadam se da ćemo ovom dobrom saradnjom i preporukama institucija i struke doći do puno većeg stepena zaštite”-kazao je ministar Balavac.
Konferencija TERRA BH Soil& Forest je prvi put na jednom mjestu sistemski povezala oblasti tla i šumarstva, s ciljem podsticanja i promovisanja održivog upravljanja prirodnim resursima.
Izvor teksta i fotografija: Radio Konjic –https://radiokonjic.ba/u-konjicu-odrzana-prva-strucna-konferencija-terra-bh-2025-soilforest-posvecena-ocuvanju-i-upravljanju-tlom-i-sumama/
Maslać (TZ HNK): “Ovo bi mogla biti najuspješnija sezona na našem području”
Ljetna turistička sezona bliži se kraju, a u Turističkoj zajednici Hercegovačko-neretvanskog kantona (TZ HNK) su optimistični kada je riječ o ovogodišnjim rezultatima.
Direktor TZ HNK Anđelko Maslać za Radio Konjic je izjavio da je regija cijele Hercegovine ove godine pokazala da ima snažan potencijal i da iz godine u godinu privlači sve više posjetilaca.
“Ono što Hercegovinu razlikuje od tipičnih priobalnih destinacija je možda dužina glavne sezone, lijepo vrijeme, pristupačni ljudi, dobri domaćini. Iz godine u godinu bilježimo lagani rast što se tiče turista iz Bosne i Hercegovine, a tako i onih inostranih, koji se redovno vraćaju, jer osjećaju neku ljubav prema cijeloj regiji Hercegovine”, rekao je Maslać.
“Što se tiče ove ljetne prave sezone to ide sve svojim putem i mislim da bi ovo čak mogla biti možda i najuspješnija sezona na našem području u posljednje vrijeme, ali o tome ćemo govoriti na samom kraju godine.”
Statistički pokazatelji o broju posjeta još nisu poznati
Problem predstavlja nedostatak integrisanog sistema registracije posjetilaca, navodi Maslać.
“Moram kazati da taj sistem uspostavljamo nekako. Osim ove kantonalne, imamo osnovane turističke zajednice u Mostaru, Čitluku, Neumu i Ravnom, a prije tri godine je vraćena mogućnost osnivanja turističkih zajednica na lokalnom nivou. Sada svi nekako upiremo da uspostavimo jedan sistem koji će baš doslovno pratiti svako kretanje turista, da znamo odakle dolaze, koliko ostaju i koje su im preferencije posjete Hercegovini. Nažalost, do sada nekako i nismo imali pravu statistiku, jer imamo puno i “sive zone”. Puno je ljudi koji su izdavali smještaj, a nisu prijavljivali goste na naš program “Prijava.ba”, koji sada ponovo zaživljava. Ono što mi imamo nisu sto posto tačni podaci, ali mi moramo raditi statistike i prema njima se odnositi na onaj način koji imamo.”
Turisti na područje Hercegovine dolaze iz svih dijelova svijeta
“Prednjače turisti iz susjednih zemalja, Hrvatske i Srbije, no, značajnije ipak dolaze turisti iz Turske, Poljske, Francuske, Italije i Slovenije, kao i iz drugih zemalja Srednje i Zapadne Evrope. Mogu slobodno kazati da nas ohrabruje činjenica da je slika posjetilaca dosta raznolika. U zadnje vrijeme imamo i turista koji dolaze iz udaljenih krajeva svijeta. Ja se nadam da tome pridonosi i TZ HNK, jer redovno nastupamo na našim domaćim sajmovim turizma, te regionalnim i svjetskim, gdje prezentiramo turističku ponudu naših općina i gradova potencijalnijim turistima”, navodi Maslać.
Regija Hercegovina je jedna velika turistička destinacija
“Imamo tri “žarišta”, to su Mostar, Neum i Međugorje, ali isto da naglasim da i ostale naše općine i gradovi poput Konjica, Čapljine, Jablanice, Stoca i Ravnog nimalo ne zaostaju iza ovih vodećih. Njihov je napredak vidljiv jer i oni sve više ulažu u turizam i privlače goste. Konjic se profilirao kao centar za avanturistički turizam zahvaljujući Neretvi i okolnim planinama (outdoor turizam), Čapljina je sve posjećenija zbog Parka prirode Hutovo blato, Trebižata i Počitelja, Jablanica privlači ljubitelje prirode, planinarenja, Stolac je bogat kulturno-historijskom baštinom, dok Ravno sve više otkriva svoj potencijal kroz ponudu vinskog turizma i nezaobilazne špilje Vjetrenica.”
Cestovna i vazdušna povezanost za unapređenje turizma
“Vjerujem da je to i do naše bolje cestovne povezanosti, ali na kraju krajeva, i bolje vazdušne povezanosti, jer znamo da u zadnje vrijeme Aerodrom Mostar bilježi sve više letova i dolazaka stranih gostiju. Čini mi se da predviđaju preko 80 hiljada dolazaka ove godine, što i nije mali broj, kao usporedba, samo par godina iza su imali samo par hiljada. Mislim da neki planirani, kontinuiran rast svih ovih segmenata lagano doprinosi i boljoj posjećenosti turista našoj regiji”, navodi direktor TZ HNK Anđelko Maslać.
Turizam je jedna od najbrže rastućih privrednih grana u svijetu. Cijela regija Hercegovina ima resurse koji se mogu unaprijediti.
“Mnoge novine koje se provode u ovoj oblasti na našem području otvaraju mogućnost da ćemo u godinama pred nama, moći parirati evropskim turističkim regijama”, naveo je Maslać.
Izvor teksta i fotografija: Radio Konjic –https://radiokonjic.ba/maslac-tz-hnk-ovo-bi-mogla-biti-najuspjesnija-sezona-na-nasem-podrucju/
U Konjicu održana završna konferencija projekta “LINKzaMlade”
Na završnoj konferenciji projekta “LINKzaMlade” pod nazivom “Kako unaprijediti programe podrške zapošljavanju mladih”, koja je održana danas u Konjicu, prezentirani su ključni rezultati projekta koji provoodi LINK Poduzetnički centar Mostar, Služba za zapošljavanje HNK, Grad Konjic, općine Jablanica i Prozor-Rama, te poslodavci i druge organiazcije i slušbe. Alisa Gekić, direktorica LINK Poduzetničkog centra Mostra, kazala je da su projekat priveli kraju s više od 135 kreiranih individualnih planova podrške, te 60 novootvorenih radnih mjesta.
“Projekat “LINKzaMlade” ulazi u završnu fazunakon praktično 17 mjeseci uspješne implementacije. Moramo reći da smo jako zadovoljni sa implementacijom, budući da smo ostvarili veliki odziv kada govorimo o animiranju mladih, jer činjenica je da definitivno na evidencijama Službe za zapošljavanje imamo veliki broj nezaposlenih osoba. Međutim, ključno je ko su to aktivni, a ko pasivni tražitelji posla. Tako da smo u saradnji sa Službom za zapošljavanje i poslodavcima-Eurosjaj, GeoBiro i brojnih drughi koji su uključeni u projekat, nastojali animirati mlade da se uključi i uzmu učešće u procesu karijernog vođenja, intenzivne radionice, izgradnje vještina i brojnih drugih obuka za eventualno prekvalifikaciju i dokvalifikaciju. Nakon toga smo kreirali više od 130 individualnih profila za zapošljavanje, kreirali jednu bazu aktivnih tražitelja posla na ovom području. I danas ponosno predstavljamo 60 radnih mjesta koji imaju perspektivu da budu dugoročno održivi. Na ovaj način smo htjeli na neki način da pilotiramo i taj proces karijernog vođenja uz podršku Međunarodne organizacije rada i Evropske unije pokažemo kako upravo ovaj pristup može biti implementiran generalno na području Bosne i Hercegovine i kao dugoročan sistemski održiv način animiranja u realizaciji aktivnih mjera zapošljavanje”-navela je Gekić.
Na području Grada Konjica 26 mladih ljudi je dobilo zaposlenje zahvaljujući projektu “LINKzaMlade”, kazala je Adisa Kevrić, koja je u ime gradonačelnika Osmana Ćatića, prisustvovala današnjoj konferenciji.
“Kad je u pitanju grad Konjic podržana su tri nova biznisa sa grant sredstvima za nabavku opreme i sufinansiranje doprinosa, te je pružena podrška zapošljavanju 23 osobe sa područja grada Konjica u poslovnim subjektima Eurosijaj i GeBiro. Tri biznisa koja su podržana su: Aldin Cero, frizerski salon, Redžo Ena, frizerski salon, i Širbegović Almir koji se bavi fotografijom. Ovim putem se zahvaljujemo donatorima i predstavnicima LINK-a koji su pružili nesebičnu podršku gradu Konjicu u implementaciju ovog projekta”-kazala je Adisa Kevrić.
Dženan Trbić iz Međunarodne organizacije rada kazao je da je zapošljavanje i smaozapošljavanje mladih ljudi moguće kada se radi kvalitetno, kao što je slučaj sa projektom “LINKzaMlade”.
“Projekt koji danas predstavlja rezultate jedan odje 16 projekata koji se paralelno implementiraju i koji zaista u praksi pokazuju da zapošljavanje u BiH nije toliki problem koliki se čini nekako stereotipno gledajući. Znači kada uzmemo u obzir sve rezultate koje naši partneri postižu na terenu, uključujući ili naročito možda podcrtajući ulogu LINK-a i ono što radi LINK, može se zapravo vidjeti da zapošljavanje, uključujući i samozapošljavanje, čak i podršku poduzetništvu, itekako, ima odjeka kada se radi na kvalitetan način, kada se radi na konzistentan način kao što to radi LINK”-kazao je Trbić.
Projekat “LINKzaMlade” dio je projekta “EUzaZapošljavanje”, koji finansiraju Evropska unija i Švedska. Voditeljica tima u Odjelu za Kooperacije Delegacije Evropske unije u BiH Mojca Krisper Figeroa za radiokonjic.ba je govorila o važnosti projekta.
“Još jednom smo ovdje da predstavimo i da pokažemo sve rezultate, koje je sprovela Agencija LINK kroz projekat podrške za mlade. Moramo spomenuti da smo jako sretni zbog ove zajedničke inicijative, evropskog tima, kroz koju je financirano 4 miliona eura za projekte koji su zapravo projekti podrške za mlade. Želim još dodati da su mladi zaista jedna ranjiva, da kažemo grupa, koja zaista treba jednu najveću mogućnost i najveću podršku u cilju njihovog osamostaljivanja, dobivanja prvih poslova i radnih iskustava kako bi uspjeli što bolje u budućnosti”-izjavila je Krisper Figueroa.
Jedan od mladih Konjičana koji je podržan kroz projekat “LINKzaMlade” je i konjički fotograf Almir Širbegović. Govoreći o značaju projekta za naš radio je izjavio.
“Pokrenio sam svoj biznis koji se odnosi na fotografiju, tačnije to je fotostudio. Išao sam na obuke u Mostar preko LINK organizacije. gdje sam učio o pokretanju posla, pošto mi je sve to bilo novo, dobro mi je došlo da naučim kako poslovati. Ja sam nabavio novu opremu, dobio sam oko 7.500 konvertibilnih maraka. Bitno je bilo da pokrenemo obrt, tj. da registrujemo svoju firmu”-istaknuo je Širbegović.
Konferencija je ponudila i niz prepeoruka EU, Švedske i lokalnih vlasti i poslodavaca o tome kako ovakav model podrške zapošljavanju mladih može biti primjenjen i u drugim sredinama u BiH.
Izvor teksta i fotografija: Radio Konjic –https://radiokonjic.ba/u-konjicu-odrzana-zavrsna-konferencija-projekta-linkzamlade/
“Otkrij skrivene atrakcije”: Održana radionica u Konjicu
Jučer je u Konjicu održana radionica u okviru implementacije EU projekta prekogranične saradnje „Otkrij skrivene atrakcije“, u koji su uključeni Grad Konjic, kao nosilac projekta, Općina Jablanica i Općina Danilovgrad iz Crne Gore, u saradnji sa LINK poduzetničkim centrom Mostar.
Projekat je počeo prošle godine, a biće okončan 2027. godine i organizuje se s ciljem unapređenja nedovoljno iskorištenih turističkih potencijala regije, koji uključuju saradnju i obogaćivanje muzeja i kulturno-historijskog nasljeđa iz pomenutih općina.
Podsjećamo Grad Konjic, Općina Jablanica i Opština Danilovgrad iz Crne Gore započeli su implementaciju zajedničkog projekta “Otkrij skrivene atrakcije”, koji finansira Evropska unija u okviru Programa prekogranične saradnje Bosna i Hercegovina – Crna Gora. Ukupna vrijednost projekta iznosi 907.500 KM (464.000 eura), od čega EU obezbjeđuje 768.640 KM (393.000 eura).
U projekat su uključeni Zavičajni muzej Konjic, Zavičajni muzej Danilovgrad i Muzej Bitka za ranjenike na Neretvi iz Jablanice.
Radionica “Otkrij skrivene atrakcije” okupila je učesnike projekta iz Konjica, Jablanice i Danilovgrada, kao i predstavnike LINK-a.
Rasim Tulumović, voditelj projekta “Otkrij skrivene atrakcije” podsjetio je da je krajni cilj projekta otkriti atrakcije koje nisu dovoljno turistički valorizovane, koje turisti dovoljno ne posjećuju, ili za neke lokalitete koje već postoje, da se ispričaju neke priče koje nisu ispričane.
“Realizacija je do januara 2027. godine, znači mi imamo još čitavu godinu za to, a trenutno smo u fazi završetka određenih aktivnosti koje bi te lokacije na kojima radimo učinili zanimljivim. Nakon toga, tokom 2026. godine, ćemo sve to promovisati prema posjetiocima koji su nama interesantni. Saradnja će ići i prema izradi zajedničkih suvenira, prema određenim zajedničkim postavkama, zajedničkim izložbama”, naveo je Tulumović.
Bila je ovo prilika da predstavnici triju muzeja: Zavičajnog muzeja Konjic, Zavičajnog muzeja Danilovgrad i Muzeja Bitka zaranjenike na Neretvi iz Jablanice dogovore nastavak saradnje i zajedničke aktivnosti.
Kustos u Zavičajnom muzeju Danilovgrad Nikola Babić, izjavio je da su zadovoljni realizacijom projekta.
“Mislim da je pravi pogodak to što možemo zajednički da funkcionišemo i da širimo na prvom mjestu kulturna i ostala dešavanja. Od prvog dana sam uključen, dočekivali smo delegaciju iz Konjica kod nas u Danilovgradu i mi smo ovdje došli. Povezaćemo se prvo kao ustanove, kao muzeji, a druga stvar kao opštine i onda na tom većem nivou, sa lokalnog na državni nivo”, rekao je Babić, koji je, s kolegama iz muzeja, tokom boravka u Konjicu posjetio Zavičajni muzej Konjic i Titov bunker.
Belma Halilhodžić, direktorca JU “Muzej Bitka za ranjenike na Neretvi” u Jablanici, je izjavila da je za njihov muzej pozitivno u sklopu projekta mogućnost kreiranje plana upravljanja posjetiocima.
“U planu je da se kreira i igrica za mlađe posjetioce, koja će animirati mlađe generacije koje dođu tu sa svojim porodicama”, navela je Halilhodžić.
S ciljem približavanja muzeja najmlađima, u sklopu projekta, angažovan je i kreator za videoigrice, Amir Denjo, koji kaže da trenutno razvija igru za šest muzeja, koju bi trebalo da završi do kraja godine.
“Tri igrice su za muzeje u Crnoj Gori, tri za muzeje u Bosni i Hercegovini, a imamo verziju Muzeja u Jablanici. Unutar igre djeca mogu na neki zabavan način uključivati eksponate muzeja u digitalnoj verziji, dobiti i opis tog eksponata, mogu malo pročitati o čemu se radi i onda nakon što se završilo igranje. mogu to uživo vidjeti. Djeca se mogu zanimati sa videoigrama, igrajući se na tabletima, dok roditelji obilaze muzeje, tako da bude zanimljivo svima. Koliko god su zanimljive starine, mlađim generacijom mislim da je više zanimljiviji digitalni svijet”, poručio je Denjo.
Ove igrice biće instalisane na uređajima u muzejima u sklopu projekta “Otkrij skrivene atrakcije”.
Učesnici radionice su potvrdili da su zadovoljni kako se odvija dosadašnja saradnja, jer je, kako je istaknuto, uvijek malo novca za kulturu i muzejske djelatnosti, pa kada se poveže više muzeja oni mogu stvoriti neku dodatnu vrijednost, možda za manje novca, ali da se prostor učini atraktivnijim.
„Zimski grad“ će trajati do 31.januara 2026.godine.
Izvor teksta i fotografija: Radio Konjic –https://radiokonjic.ba/otkrij-skrivene-atrakcije-odrzana-radionica-u-konjicu/
U Titovom bunkeru otvorena izložba „Shelter“
Danas je u Titovom bunkeru otvorena izložba „Shelter“ (Sklonište) u organizaciji Olimpijade kulture Sarajevo, pod pokroviteljstvom Savjeta Evrope i UNESCO-a, i Artnauts Kolektiva iz Sjedinjenih Američkih Država.
Podršku u realizaciji ovog projekta pružio je Grad Konjic, a partner je bila Agencija za ekonomski razvoj „Prvi korak“ Konjic.
Svoje radove u Titovom bunkeru izložilo je 70 umjetnika iz cijelog svijeta, od kojih su pojedini danas bili prisutni, a izložba će biti otvorena mjesec dana.
U sklopu izložbe u Titovom bunkeru održan je i okrugli sto čiji su uvodničari bili osnivač i art direktor Olimpijade kulture Sarajevo Ibrahim Spahić, voditelj Artnauts Kolektiva George Riviera, Pamela Beverly, koja je odabrala izložene radove i dekan Burch Univerziteta za film i fotografiju Emir Klepo, a prisutne je u ime Grada Konjica pozdravila Biljana Handžo.
Tema izložbe „Shelter“ istražuje pojam skloništa kao mjesta koje pruža privremenu zaštitu od loših vremenskih uslova ili opasnosti. Izložba prikazuje djela koja govore o zaštiti, utočištu i sigurnosti, sve u kontekstu savremenih globalnih izazova.
„Zahvaljujem se Gradu Konjicu, Domu kulture, Agenciji Prvi korak na podršci projektu koji se zove „Sklonište u skloništu“ u Titovom bunkeru, kao i na izvrednom reagovanju i publike i umjetnika kada je riječ o konceptu same izložbe, koja je otvorena u čast 80 godina Povelje Ujedinjenih naroda. Istovremeno ona znači zapravo podršku transformaciji modernog svijeta iz perioda i vremena rata, nasilja i sukoba ka onome što bi moglo biti nada za čovječanstvo, a to je mir, saradnja i međusobno poštovanje. Umjetnici koji dolaze iz različitih krajeva svijeta danas su u BiH, u Konjicu. Njih 70 izložilo je svoje radove u Sarajevu i drugim mjestima. Mnogi umjetnici sudjeluju u ovom projektu koji se zove Olimpijada kulture Sarajevo 2025., a izabrali smo Konjic za ovaj program sa grupom umjetnika Artnauts iz SAD-a i svijeta i u saradnji sa različitim institucijama, i pokazalo je da je ovaj objekat, Titovo sklonište, i ovaj grad u jednoj izvanrednoj mogućnosti da pokažu svoju sjajnu baštinu koja nije samo drvorez, a vrlo je značajan već jedno stoljeće, i koja nije samo vezana za tragove koje se nalaze u Zavičajnom muzeju, nego i u ljudima“, izjavio je Spahić.
Umjetnici, koji su tokom dana posjetili Muzej drvorezbarstva, Zavičajni muzej Konjic i rodnu kuću Zuke Džumhura, na okruglom stolu govorili su o temama svojih radova.
Organizatori izložbe su poklonili i knjige za Gradsku biblioteku NU Konjic, dok je tehničku pomoć u realizaciji ovog događaja pružio Narodni univerzitet Konjic.
Ovom događaju prisustvovali su i učenici Srednje škole Konjic, koji su s umjetnicima obišli Titov bunker.
Izvor teksta i fotografija: Radio Konjic -https://radiokonjic.ba/u-titovom-bunkeru-otvorena-izlozba-shelter/
Umjetnost dodirom: Konjičanka Lejla Mehanoli Alić učinila umjetnost dostupnom za sva čula u galeriji BiH
U Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine 16. oktobra otvorena je izložba “Kultura svima”, koja kroz inovativne 3D modele odabranih umjetničkih djela iz stalne postavke približava umjetnost osobama s invaliditetom. Posjetiocima je time omogućeno da djela bosanskohercegovačkih umjetnika poput Romana Petrovića, Đoke Mazalića, Lazara Drljače i Karla Mijića dožive kroz dodir i zvuk, čime se umjetnost otvara za sva čula.
Izložbu su organizovali Udruženje Život s Down sindromom Federacije BiH (nosilac projekta) i Umjetnička galerija BiH u okviru projekta “Muzej za sve”, koji uz podršku UNESCO-a i Evropske unije promoviše pristupačnost i pravo svih na kulturno iskustvo bez barijera.
Ključnu ulogu u realizaciji imala je Lejla Mehanoli Alić, produkt dizajnerica iz Konjica, koja je dizajnirala, modelirala i rukovodila procesom izrade taktilnih replika. Lejla Mehanoli Alić je diplomirala na Akademiji likovnih umjetnosti, Odsjek produkt dizajn, a njen akademski uspjeh potvrđuju titule učenice generacije u osnovnoj i srednjoj školi, najboljeg studenta generacije, te dobitnice Zlatne značke Univerziteta u Sarajevu.
Lejla Mehanoli Alić je istaknula da je ideja projekta bila učiniti izložbe u muzejima i galerijama “pristupačnije svim ljudima, neovisno o njihovim sposobnostima”.
“Bila sam angažovana da radim na dizajniranju i izradi taktilnih replika umjetničkih djela naših najpoznatijih umjetnika iz Bosne i Hercegovine. Radili smo taktilne 3D printane replike umjetničkih djela, sve u cilju da bi umjetnost bila približena osobama s teškoćama, odnosno slijepim i slabovidnim osobama, ali i onima s intelektualnim oštećenjima”, kazala je Mehanoli Alić.
Produkt dizajnerica Mehanoli Alić objasnila je koja su djela bosanskohercegovačkih umjetnika predstavljena na inkluzivnoj izložbi i kako su prilagođena dodirom:
“Na izložbi smo predstavili djela nekoliko naših najpoznatijih umjetnika. Izložili smo radove Lazara Drljače—konkretno Putnici i Stari most—zatim Đoke Mazalića i Karla Mijića. Takođe, u postavku smo uvrstili i portrete od Romana Petrovića i Vlahe Bukovca. Odabir djela je napravljen tako da prikaže širinu i raznolikost opusa naših autora, obuhvatajući različite motive (priroda, mrtve prirode, portreti) i različite tehnike. Neki umjetnici su radili ekspresivnije, drugi su bili fokusirani na detalje, a neki su, poput Đoke Mazalića, obrađivali isključivo volumen. Naš primarni cilj bio je da replikama pristupimo na način koji zadržava senzibilitet i zamisao umjetnika, ali da istovremeno pojednostavljeno prikažemo teksturu koju osobe s oštećenjem vida mogu opipati i osjetiti pod prstima, čime se umjetnost otvara za sve.”
Prilagođavanje umjetničkih djela osobama s oštećenjem vida zahtijevalo je posebnu tehniku:
“Umjetničko djelo je prebačeno u 3D zapis (skeniranjem ili fotografisanjem). Uslijedilo je 3D modeliranje u softveru, gdje se prilagođavalo teksturi koju osobe s oštećenjem vida mogu osjetiti pod prstima. Korištena je tehnika 3D printanja za dobivanje finalnih taktilnih replika. Ovo je prvi put urađeno kod nas, što do sad nije rađeno u BiH u jednoj umjetničkoj galeriji, a samim tim i u Umjetničkoj galeriji BiH, koja ima najveću baštinu i zbirku umjetničkih djela bosanskohercegovačkih slikara,” naglasila je Mehanoli Alić.
Prije izlaganja, printovi su testirani u saradnji s članovima Udruženja slijepih i slabovidnih u Sarajevu, čije su povratne informacije bile ključne za konačnu prilagodbu, istaknula je Mehanoli Alić. Dodala je da su reakcije posjetilaca bile izuzetno pozitivne, a slijepi i slabovidni posjetioci izrazili su sreću što se pokreću projekti koji prilagođavaju kulturu svima.
“Mislim da je to bilo nešto što je najvažnije, da se pokreću te teme u našem društvu i da se treba više raditi na takvim projektima. Ovo je bio jedan pionirski pristup tome, tako da se nadam da će u budućnosti biti još i uspješnijih i boljih prilagodbi za sve osobe bez obzira na njihove sposobnosti”, zaključila je Lejla Mehanoli Alić.
Ona je, u kontekstu budućeg rada, poručila mladim umjetnicima i dizajnerima da pri stvaranju razmišljaju o svim čulima i da uzmu u obzir različite segmente percepcije, ne samo vizualno ili audio.
“Svima koji se bave bilo kakvim stvaralaštvom, ne samo umjetnošću, voljela bih poručiti da kad god nešto stvaraju razmišljaju o svim čulima i o tome kako bi bilo divno kada bi svi mogli iskusiti ono što oni rade. Neka u obzir uzmu različite segmente percepcije—ne samo vizualno ili samo audio—kada stvaraju nešto što će drugi ljudi percipirati. Naravno, važno je da prvo iščitaju o samoj inkluziji i o potrebama ljudi, a ne da rade ad hoc. Inkluzija je zaista nauka koja mora da se izučava kako bi se sve povezalo u jednu kohezivnu cjelinu.”
Ovim projektom, Konjičanka Lejla Mehanoli Alić i cijeli tim koji stoji iza izložbe “Kultura svima” dokazali su da je umjetnost zaista univerzalni jezik, postavljajući novi standard inkluzije u bh. kulturnom naslijeđu i pozivajući sve buduće generacije umjetnika da stvaraju za “sva čula”.
Izvor teksta i fotografija: Radio Konjic –https://radiokonjic.ba/umjetnost-dodirom-konjicanka-lejla-mehanoli-alic-ucinila-umjetnost-dostupnom-za-sva-cula-u-galeriji-bih/
Visit Konjic pokrenuo Avanturistički kamp: Mališani uče penjanje i osvajaju prirodu
Agencija Visit Konjic pokrenula je prvu generaciju Avanturističkog Outdoor Kampa, namijenjenog konjičkim mališanima uzrasta od 7 do 12 godina. Cilj je djecu udaljiti od ekrana i razvijati ključne vještine kroz direktan boravak u prirodi. Amela Bubalo u ime agencije Visit Konjic ističe da je ovo tek početak serije avanturističkih priča koje planiraju u Konjicu. Grupica od 10 mališana će proći program tokom četiri subote, pojašnjava Bubalo.
- “Prva subota: Osnove sportskog penjanja i čvorologije u Outdoor Resortu Visit Konjic.
- Terenske posjete (dvije subote): Planirane su džip safari i planinarske ture. Prva posjeta uključuje Blace i Blatačko jezero, dok je za drugi izlet, zavisno od vremena, planiran planinarski pohod na Visočicu (bivak Zoran Šimić) ili u Dolinu Tisovice na Prenju.
- Završna subota: Fokus na kampiranju. Učesnici će postavljati šatorsko naselje, organizovati logorsku vatru i tradicionalnu kestenijadu. Jedno druženje da zaokružimo, svim polaznicima dodijelimo diplome i da ponesu dobra znanja, lijepe uspomene i nova prijateljstva,” pojasnila je Bubalo.
Instruktor Aldin Kadić naglašava da je zadatak kampa širi od pukog učenja adrenalinskih sportova – prioritet je razvoj vještina potrebnih u modernom svijetu.
“Moj zadatak je da kod djece pomognemo da im razvijemo psihomotoričke sposobnosti, a zatim da razvijemo ljubav prema nekim adrenalinskim sportovima kao što je danas penjanje. Ono što je najvažnije je da djeca razvijaju psihomotoričke sposobnosti kojima je danas puno potrebno u ovom svijetu modernih tehnologija.”
Mališani su podijelili svoje prve utiske s penjanja, naglašavajući borbu sa strahom i usvajanje novih vještina.
Džan Abaza: “Malo je teško penjati se na stijenu. Neki dođu do pola, neki do kraja, neki se malo prepadnu. Možemo se i odmoriti ako se baš umorimo, a kad hoćemo da silazimo, samo skakućemo ili hodamo nazad.”
Tarik Tucaković: “Došao sam ovdje jer želim da naučim praviti čvorove, da se penjem u stijene i svašta tu što je bitno planarima. Bilo me samo malo strah u početku. Uvijek ako hoćeš nešto, ako te strah toga, probaj da se boriš protiv straha.”
Una Ramić: “Volim prirodu, volim životinje i svašta tu što je vezano u prirodi. Tarik je htio da odustane, ali ja sam ga bila podržavala. I ja sam došla do vrha, bilo je malo strašno na početku, ali kasnije nije bilo strašno.”
Faris Bubalo: “Meni je interesantno da se penjem po stijenama. Bio sam u Mostaru na Via Ferrati Hum, osvojio sam taj vrh i bilo je naporno.”
Nadin Nezirević: “Ja sam došao malo da vježbam, da se penjemo i tako. Malo je bilo strašno, ali uspio sam do pola. Kad sam bio gore, nije me bilo strašno, jer sam sve mogao popeti.”
Amela Bubalo je ekskluzivno najavila i proširenje Outdoor Resorta u Dolini Bijele, podno Prenja:
“Naš projekat resorta nastavit će se ove sezone izgradnjom adrenalinskog parka. Već sa proljećem imamo nove avanturističke kampove koji će imati veću ponudu. Imaće adrenalinski park gdje će moći roditelji doći sa svojom djecom provesti vrijeme.”
Kroz kampove i najavu adrenalinskog parka, kompleks Visit Konjic potvrđuje svoju ulogu ključne destinacije za razvoj porodičnog i avanturističkog turizma u regiji.
Izvor teksta i fotografija: Radio Konjic –https://radiokonjic.ba/visit-konjic-pokrenuo-avanturisticki-kamp-malisani-uce-penjanje-i-osvajaju-prirodu/
U Konjicu održana radionica posvećena očuvanju tradicionalnih zanata kroz projekat Commheritour
Cilj projekta Comheritour je maksimizirati doprinos obrta kulturne baštine ekonomskoj produktivnosti, turističkoj uspješnosti i koheziji, odnosno povezivanju zajednice na održiv način. Projekat okuplja dvanaest partnera iz osam prekodunavskih zemalja, među kojima Bosna i Hercegovina ima dva predstavnika: Turističku zajednicu Hercegovačko-neretvanskog kantona i Rukotvorine d.o.o. Konjic.
Evropska unija je prepoznala značaj i vrijednost starih zanata ne samo u ekonomskom smislu, već i u očuvanju identiteta zajednica i tradicijskog znanja koje ti zanati njeguju. Kroz program Dunavske regije želi se udaljenim područjima pružiti veća ekonomska prilika putem turizma, kazao je viši stručni saradnik Turističke zajednice Hercegovačko-neretvanskog kantona, Krešimir Miličević.
“Turistička zajednica, zajedno s firmom Rukotvorine d.o.o., provodi projekat Comheritour u saradnji s još deset partnera iz okolnih država. Projekat se bavi starim zanatima, odnosno našim kulturnim i historijskim naslijeđem koje je vezano za rukotvorine. Počeo je početkom 2024. godine, a završava u junu 2026. Budžet projekta iznosi oko dva miliona eura, od čega oko 150 hiljada eura otpada na Turističku zajednicu i Rukotvorine d.o.o. Ovim sredstvima se, nadamo se, može potaknuti svijest o važnosti starih zanata i rukotvorina u našem ekonomskom, društvenom i kulturnom životu”- kazao je Miličević.
Projektni partner Turističke zajednice Hercegovačko-neretvanskog kantona je i Muzej drvorezbarstva Konjic. Njihova strategija je unaprijediti zanat drvorezbarstva kroz implementaciju akcionog plana, istaknula je edukatorica u muzeju, Maja Rajić.
“Mi smo partneri Turističke zajednice HNK i učestvovat ćemo u aktivnostima sprovođenja radionice drvorezbarstva koju već duže planiramo, kako bismo oplemenili taj zanat i očuvali UNESCO-vu tradiciju nematerijalne kulturne baštine Bosne i Hercegovine. Imaćemo predstavnika akcionog plana koji će biti implementiran u narednih šest mjeseci. Zajednički ćemo postaviti sve akcijske ciljeve i nastojati da ih sprovedemo u djelo, kako bi naši rezbari mogli obučiti mlade ljude, studente sa akademije i srednjih škola, i prenijeti znanje te očuvati zanat za buduće generacije”- kazala je Rajić.
Kroz analizu nedostataka, potreba i izazova, cilj je izraditi akcioni plan za narednih pet godina kojim bi se tradicionalni zanati pozicionirali na mjesto koje im pripada kada je riječ o održivom turizmu, rekao je Ivan Jurilj, vanjski saradnik za izradu akcionog plana valorizacije tradicionalnih zanata, koji je ujedno i vodio radionicu.
“Radionica u Konjicu jedan je od prvih koraka u izradi akcionog plana valorizacije tradicionalnih zanata u HNK, koja se provodi kroz projekat Comheritour. Turistička zajednica kao partner želi izraditi akcioni plan za narednih pet godina kojim bi se tradicionalni zanati pozicionirali na mjesto koje zaslužuju, posebno kada govorimo o održivom turizmu. Naime, jedan od ključnih elemenata održivosti i održivog turizma jeste autentičnost i tradicija, a stari, tradicionalni i umjetnički zanati predstavljaju autentičan doživljaj koji jedna regija treba nuditi. U tom kontekstu analiziraju se problemi, izazovi, nedostaci i potrebe, kako bi se mogle ugraditi konkretne mjere u akcijski plan koji će se kasnije implementirati”- naveo je Jurilj.
“Drago mi je da smo, kao zajednica i grad Konjic, dio ovog projekta kojeg realizuje Turistička zajednica HNK u saradnji s Rukotvorinama i našim brendom Zanat. To je izuzetno značajno za Konjic, naročito zbog činjenice da je naš drvorezbarstvo zaštićeno UNESCO-vim priznanjem. Važno je da se ljudi povezuju u ovom muzeološkom segmentu, te da čujemo eksperte iz različitih oblasti kako bismo zajednički kreirali najbolji model zaštite baštine”- istaknuo je Mušinović.
Iz Turističke zajednice Hercegovačko-neretvanskog kantona poručili su da čuvanjem nematerijalne kulturne baštine čuvamo i vlastiti identitet, kao i znanja koja nas izdvajaju od drugih i čine posebnima, a samim tim i atraktivnima u kontekstu turizma. Time stvaramo pretpostavke za smislen i održiv ekonomski razvoj naše zajednice u budućnosti.
Izvor teksta i fotografija: Radio Konjic –https://radiokonjic.ba/u-konjicu-odrzana-radionica-posvecena-ocuvanju-tradicionalnih-zanata-kroz-projekat-commheritour/