Grad Konjic u partnerstvu s Narodnim univerzitetom Konjic, Sportskom dvoranom, Vijećem mladih i Ministarstvom trgovine, turizma i zaštite okoliša HNK-a organizuje treću po redu manifestaciju “Zimski grad” od 23.decembra do 15.januara 2024.godine. Ove godine sve posjetioce očekuje bogat muzičko-zabavni program za sve generacije, kazao je Orhan Tucović, predsjednik Organizacionog odbora manifestacije.
Zimski grad u Konjicu
“Grad Konjic, prije svega radi svojih građana, ali i naše intencije da budemo turistička destinacija tokom čitave godine, organizujemo i ove godine “Zimski grad”. Program će se, uglavnom, održavati na Malom trgu kod Gradske uprave, a kroz cijelu manifestaciju ćemo promovirati domaće izvođače, a u aktivnostima će učestvovati i djeca iz naših škola i vrtića. Siguran sam da će svako naći nešto za sebe i da će “Zimski grad” biti odlična manifestacija za svačiji ukus”-kazao je Tucović.
Manifestacija počinje u subotu, 23.decembra u 12 sati, predprogramom odnosno održavanjem “Karnevala dječijih osmijeha”, čiji je nosilac Udruženje “Volonteri i prijatelji konjičke regije”. Zvanično otvaranje je u ponedjeljak, 25.decembra u 19 sati, održavanjem koncerta konjičkih muzičara, kazala je Sabina Ćukle, članica Organizacionog odbora.
“Programom pod nazivom “Made in Konjic”, odnosno koncertom konjičkih muzičara u izvedbi “Dado Macić i bend”, čiji je nosilac Narodni univerzitet Konjic, otvaramo zvanični program manifestacije “Zimski grad”. Pozivamo sve sugrađane da dođu i uživaju u koncertu, a biće pripremljena i gastro ponuda, sve kako bi se naši građani zainteresovali i došli na ovu manifestaciju”-poručila je Ćukle.
U okviru “Zimskog grada” biće održani i drugi brojni muzički i zabavni sadržaji u kojima će moći uživati svi Konjičani, ali i gosti sa strane. Novina ove godine je i organiziranje besplatnog prevoza iz četiri pravca, kako bi i stanovnici iz udaljenijih mjesta Grada Konjica mogli prisustvovati programskim sadržajima, naveo je Orhan Tucović, predsjednik Organizacionog odbora manifestacije “Zimski grad”.
“Prvi pravac će biti iz sela Zukići, preko Podorašca i Ovčara, do Konjica. Drugi je Glavatičevo-Bijela-Glavičine-Konjic, treći pravac je Buturović Polje-Lisičići-Konjic, i četvrti je Ribići-Radešine-Čelebići-Konjic. Također, gradonačelnik želi da motiviše i nagradi naše učenike, pa ćemo i ove godine organizirati izlete na olimpijske planine, a u planu je i posjeta Olimpijskom bazenu na Otoci u Sarajevu”– naglasio je Tucović.
Ove godine za potrebe održavanja koncerata nabavljena je i nova bina, a dadatni trud uložen je i u ukrašavanje gradskih ulica lampicama i novogodišnjim dekoracijama. Također, planirano je da se ove godine na platou pored Kamene ćuprije postavi i instalacija u vidu kočije, što će biti idealno mjesto za fotografisanje.
Izvor teksta i fotografija: Radio Konjic, www.radiokonjic.ba
Odigrana predstava “Fešta”
U Konjicu je sinoć u okviru manifestacije “Teatar baština 2023.” uz podršku Fondacije za muzičke, likovne i scenske umjetnosti u Sarajevu i Grada Konjica, sa početkom u 19:30 odigrana predstava “Fešta” u izvedbi Teatra “Exit” iz Zagreba.
Komedija „Fešta“ autorski je projekat Josipe Anković i Josipa Ledine napisan na petoj godini studiranja na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu.
“Sami smo napisali tekst, sami režirali i sami odigrali predstavu “Fešta”, koja je bila naš ispit na petoj godini. Dan nakon što je bio ispit na akademiji došli su ljudi iz struke iz Zagreba, pregledali su predstavu, došao je direktor Teatra Exit Matko Raguž i odlučio je da predstavu želi uvrstiti u repertoar kazališta”– naveo je Ledina, dodajući da je u predstavi “Fešta” predstavljen odnos između mladog bračnog para na duhovit, ali i realističan način.
U predstavi Josipa i Josip mladi su, dobrostojeći par i za svoju godišnjicu braka priredili su najveću feštu u gradu. Gosti te fešte upravo su gledatelji koji, već samim ulaskom u kazalište, postaju njihovi prijatelji, rođaci, kumovi, poznanici ili poslovni partneri, jer ovu predstavu publika nije došla samo gledati, došla je u njoj sudjelovati. Crveni tepih je postavljen, fotoaparati su uključeni i svi postaju dio njihovog novog obiteljskog albuma.
Prisjećajući se svojih ljubavnih početaka Josipa i Josip vode nas kroz kratku povijest svojega odnosa, prepunog uspona i padova. Ništa ne žele sakriti, svaku sitnicu svojeg odnosa podijelit će bez imalo rezerve. Pričajući svoju priču upadaju u najrazličitije, ali vrlo prepoznatljive zamke zajedničkog života, no onu najveću zamku postavit će jedno drugome upravo pred nama. Ismijavajući naše ljubavne, bračne i rodne odnose Fešta rastvara brojne stereotipe kojih često nismo ni svjesni, ali svoju kritičku oštricu usmjerava i na društvo koje jedino priznaje zakon braće i kumova.
Predstava ne propituje samo odnos mladog bračnog para, nego i odnos glumca i publike. Neprestano uključujući publiku u scenska događanja, vješto balansira na granici iluzije i stvarnosti i pretvara se u punokrvan događaj.
Glumac Ledina i prije je posjećivao grad Konjic, jer mu je majka porijeklom iz Konjica. Neke od serija u kojima je mladi glumac Ledina do sada glumio su „Crno bijeli svijet“, „Dar Mar“, glumio je u filmu “Šesti autobus”, a igrao je i u predstavama u Kerempuhu, Exit-u i Teatru ITD-u, film „Šesti autobus“ i drugi.
Predstava “Fešta” je izvedena u završnici projekta “Teatar baština 2023.”
Izvor tekst: Radio Konjic, www.radiokonjic.ba, Fb profil Benjamin Mušinović
Izvor fotografija: Fb profil Benjamin Mušinović
Upriličeno predstavljanje stvaralaštva pisaca i Hommage književniku Hadžemu Hajdareviću
Sinoć je u Bosanskoj sobi Narodnog univerziteta Konjic održano Književno veče u organizaciji Udruženja SIN Neretvice u saradnji sa Gradom Konjicom.
Dobrodošlicu prisutnima na početku večeri su poželjeli predsjednik Udruženja SIN Neretvica Salih Mustafić i koordinator i moderator večeri Bajro Perva.
U programu su svoje prozno i poetsko stvaralaštvo predstavili pisci porijeklom iz Konjica i drugih bh. gradova: Zehra Šljivo, Mirnela Salihović, Suvada Poturović, Azemina Sultanić, Alaga Ajdinović, Šaćir Hrnjica, Ibro Hero, Meliha Hebibović, Ibrahim Turak i Bajro Perva, a aforističko Ekrem Macić, Aziz Nuhić i Tarik Jakubović.
„Nadam se da je ova Književna večer bila bolja od svih prethodnih i što polahko „prelazimo“ preko Jablaničkog jezera, odnosno Neretve i dajemo širi značaj od lokalnog i zavičajnog“ – poručio je Bajro Perva.
„Predivno iskustvo, velika čast i zadovoljstvo mi je što sam bila dio ove večeri i dala svoj doprinos“ – izjavila je Mirnela Salihović iz Visokog.
„Lijepo književno veče u kojem su pjesnici amateri pokazali svoje stvaralaštvo i nadam se da je publika imala šta da čuje. Malo pjesama, malo proze, malo anegdota od naših humorista, jedna lijepa priča i nadam se da ćemo u sklopu „Dana Neretvice“ i naredne godine imati jednu ovakvu manifestaciju“ – rekao je Ibrahim Turak.
„Imali smo skromno druženje o pisanoj riječi. Ovdje su bili književnici čije je porijeklo s prostora Konjica, ali i gosti koje je Bajro Perva doveo među nas da zajednički, svako od nas kaže nešto što bi zainteresovalo publiku. Mislim da ovakvih druženja treba da bude u nekom kraćem periodu. S obzirom da živimo u jednom tmurnom vremenu, kroz poetski dio, kroz pisanu riječ možemo se vratiti u normalu života, kakav bi trebalo da bude“ – izjavio je Ibro Hero.
U sklopu Književne večeri održan je Hommage književniku Hadžemu Hajdareviću, koji je preminuo 4. decembra 2023. godine. O prijatelju i saradniku govorili su Bajro Perva, Selman Selhanović i Alija Muminović.
„Kada kažemo Hadžem Hajdarević onda moramo u našim glavama proći veliki književno pjesnički opus stvaralaštva čovjeka, koji je neumorno radio od ranih sedamdesetih do prije desetak dana. Hadžem Hajdarević je bio zaljubljenik u pisanu riječ, u kulturu sjećanja i on je dao pečat vremenu u kojem je bitisao, stvarao, djelovo i pjevao. Hadžem je pjevao iz dubine duše, volio je svoje Tjentište, Sutjesku, Drinu, volio je Bosnu“ – rekao je Muminović.
Sinošnjim događajem završena je ovogodišnja manifestacija „Dani Neretvce“ u sklopu koje je, u organizaciji Zavičajnog udruženja za zaštitu historijskih spomenika i kulturnog naslijeđa Neretvica Konjic (SIN Neretvica) održano niz različitih sadržaja: izlet od ušća do izvora Neretvice, izlet na Velike vode, tradicionalni način sakupljanja trave – Kosci u Blazinama, Večer bećarca i gange, Kestenijada.
Izvor tekst: Radio Konjic, www.radiokonjic.ba
Izvor fotografija: Radio Konjic, www.radiokonjic.ba
Održana promocija knjige “Od revolucije do egzila – studije i ogledi iz bosanskohercegovačke književnosti”
Prof. dr. Dijana Hadžizukić sinoć je u Konjicu promovisala knjigu “Od revolucije do egzila – studije i ogledi iz bosanskohercegovačke književnosti”. Promocija je upriličena u okviru manifestacije “Dani knjige Konjic ’23” u Bosanskoj sobi NU Konjic, a promotori knjige bili su Lejla Žujo – Marić i Fatima Trbonja.
Knjiga je objavljena u mjesecu februaru tekuće godine, kao rezultat rada istraživanja nekoliko posljednjih godina. Kako je poručila za radiokonjic.ba autorica Dijana Hadžizukić čije je težište istraživanja bosanskohercegovačka književnost 20. vijeka, knjiga “Od revolucije do egzila” predstavlja skup različitih tekstova koje su objedinjeni u jedno.
“Tekstovi su objedinjeni na taj način da prvi tekst bude o revolucionarima i akcionarima u prozi Derviša Sušića, te sam kao svoj korpus uključila nekoliko romana ovog autora. Time sam pokazala na koji način on piše o onim ljudima koji su otišli u partizane, i onima koji to nisu, te onima koji su bili na strani fašista. Kroz tekstove sam pokazala da je zapravo Sušić dao relalističnu sliku, široku paletu neosuđujući nikoga, nego razumije sve ljude, i one koji su bili partizani, a i one koji to nisu bili, iako je i on sam bio partizan. Osim Sušića, analizirala sam i druge autore, te kroz tekstove pokazala na koji način su i oni pisali” izjavila je autorica Dijana Hadžizukić.
Preko autora koje je analizirala a koji su pisali sedamdesetih i osamdesetih godina dvadesetog vijeka, na kraju knjige autorica završava sa tekstom o autorima koji pišu u naše savremno doba, a koji ne žive u BiH.
To je upravo taj drugi dio naslova, autori koji žive u egzilu. Neki od tih autora su Aleksandar Hemon koji radi u Americi, Bekim Sejranović koji je živio u Norveškoj, Semezdin Mehmedinović koji živi u Americi i drugi. U tom dijelu knjige htjela sam pokazati kakve oni literature pišu, koliko ima umjetničke vrijednosti kod tih autora, koje su njihove osnovne teme, te razlike među njima. Na osnovu tekstova koje sam čitala, došla sam do zaključka da su oni poprilično autobiografski nastrojeni sa mnogo nostalgije prema Sarajevu i prema Bosni generalno”
Knjiga “Od revolucije do egzila – studije i ogledi iz bosanskohercegovačke književnosti” koncipirala je iz tri dijela i obuhvata studije, godišnjice i pristupe. Ona otvara mogućnosti interpretiranja različitih književnih žanrova u nekom novom svijetlu a u prepoznatljivom kontekstu bosanskohercegovačke književnosti i kulture, što ima veliku važnost za nas, kazala je promotorka Lejla Žujo – Marić.
“Za prvi dio knjige – studije, je zanimljivo da prof. Hadžizukić u fokus stavlja klasike bosanskohercegovačke književnosti, nudi nova čitanja, osvjetljava do sada nerazjašnjena pitanja kroz pojedinačne teme iz konteksta književnih opusa pojedinih autora poput Sušića, Ćopića, Andrića pa u luku do Trifkovića, Isakovića te recentnih književnih pojava poput teme egzila u bosanskohercegovačkoj književnosti.Revolucija i egzil po mom shvatanju su dvije tačke na kojima počiva historija 20. vijeka, kao i prvih sadašnjeg vijeka. U knjizi se otvara pitanje kako pisci doživljavaju historiju i koji je njihov literarni pogled na najvažnije historijske i kulturne procese. Revolucija i egzil su uzajamno povezani, uvjetovani, jer da bi se revolucija ostvarila potrebno da njeni učesnici odu u egzil, odnosno možda su i neke revolucije pokrenute iz egzila” kazala je za radiokonjic.ba promotorka Žujo-Marić.
Pomenuta knjiga obuhvata više od jednog stoljeća, što je jedan poetički i žanrovski razuđen opus koji je obuhvaćen, mišljenja je promotorka Fatima Trbonja, koja je na večerašnjoj promociji publici pobliže obasnila o dijelovima knjige koji se odnose na godišnjice i prikaze.
“Autorica se kroz knjigu bavila kako kanonskim piscima, tako i onima koji su još uvijek manje zastupljeni u kritičkim valorizacijama i tekstovima. Poseban doprinos daje tekstovima koji se dotiču dramske književnosti, ukazujući na to da je takvih manje zastupljeno u književnoj kritici. Ono što je kroz sve radove prisutno, jeste činjenica da profesorica Hažizukić uvijek donosi nešto što je poetički specifično, uzimajući u obzir kontekst nastanka i mogućnosti recepcije tekstova” poručila je Trbonja.
Kestenijada 2023
U okviru manifestacije “Dani Neretvice 2023” 28. oktobra sa početkom u 11:00 sati u Seonici bit će održana šesta po redu “Kestenijada 2023” koju organizuju Grad Konjic i Udruženje SIN Neretvica.
Održana promocija knjige ”Pod prstenom na dvoru djevojka”
U okviru manifestacije “Dani knjige Konjic ’23” sinoć je u Bosanskoj sobi NU Konjic promovisana knjiga “Pod prstenom na dvoru djevojka“ autora Nusreta Omerike.
Knjiga je objavljena krajem augusta, a prvi put je promovisana večeras u Konjicu. Promocija je počela instrumentalnom izvedbom sevdalinke “Čudna jada od Mostara grada” koji je izvela učenica Prve osnovne škole Konjic Merjem Žiko.
Autor pomenute knjige, hercegovački književnik, pjesnik, esejist, književni kritičar, vrtsan poznavalac usmene narodne književnosti i usmene predaje, za radiokonjic.ba je kazao da je knjiga posvećena porodici Ljubović opjevanoj u bošnjačkim usmenim lirskim pjesmama, sevdalinkama, baladama i romansama.
“Knjiga govori o nevesinjskim begovima Ljubovićima koji su stolovali u Nevesinju oko četiri stotine godina. Ljubovići su jedna od najopjevanijih bošnjačkih, begovskih porodica u našim narodnim lirskim i epskim pjesmama. To je jedna vrsta moj zavičajnog duga prema rodnom kraju, iz razloga što su Ljubovići osim što su opjevani u pjesmama, bili veliki ratnici. Skoro da nije bilo niti jedne značajnije bitke i osvajanja u vremenu Osmanskog carstva kada su oni živjeli, da nisu bili na carskom dvoru, da nisu bili ljudi koji su se pitali i odlučivali. U jednoj epskoj pjesmu postoji stih koji najbolje opisuje karakter Ljubovića, a koji glasi “Trista bega na Hercegovini, trista bega, dvjesta alajbega. A kad beže Ljuboviću dođe, tu ne bješe bega đavoljega” – kazao je autor knjige.
Knjiga je dobila naslov “Pod prstenom na dvoru djevojka“ kao asocijacija na pjesmu “Ženidba bega Ljubovića”, a ista se sastoji od dva poglavlja.
“Prvo poglavlje knjige donosi nam Ljuboviće u historijskim dokumentima, predajama i legendama. To je historija te porodice, i u tom poglavlju nema mojih komentara. Tu se nalaze izvodi sidžila nevesinjog, mostarskog i stolačkog kadije, nalaze se i legende u kojima su Ljubovići glavne ličnosti. U drugom poglavlju nalazi se oko sedamdeset lirskih pjesama, sevdalinki, balada i romansi u kojima su opjevani Ljubovići kao begovi i njihove hanume” poručio je Omerika.
Ovom knjigom autor najavljuje i novo djelo o Ljubovićima u epskim pjesmama. Nova knjiga u štampi, na oko 600 stranica, naći će se naredne godine.
Promotori knjige su bili Džemal Juklo i Amela Kozić. Profesor Džemal Juklo izjavio je da književnik Nusret Omerika, čovjek koji živi trenutak kako u nauci, tako i u poeziji, dodavši da je djelo “Pod prstenom na dvoru djevojka“ antologija, koja nije završena, jer autor vrijedno radi na njoj.
“Kroz knjigu koja je posvećena porodici Ljubović, čini mi se našli smo se negdje, da i mi među bošnjačkim porodicama imamo aristokratiju. To mi je značajno, zato što svaki dan bolujemo i sve više dolazi do izražaja taj naš kompleks vrijednosti. Sve što profesor Omerika radi, piše, prelaže, na neki način briše prašinu sa starih knjiga a što je značajno u građenju našeg identiteta. Mene su lično njegova djela podsjetlila na dio identiteta, prije svega književno stvaralaštvo odnosno historija koja je naš najznačajniji identitiet” poručio je profesor Juklo.
Učenici Prve osnovne škole Konjic, uljepšali su večerašnje druženje na promociji knjige. Tako je osim pomenute učenice Merjem Žiko, sevdalinku na gitari odsvirao Erol Begić, a učenici Davud Mušinović, Imran Velagić i Asja Halilović odrecitovali su stihove nekoliko lirskih pjesama iz promovisane knjige.
Izvor teksta: www.radiokonjic.ba
Izvor fotografija: Benjamin Mušinović
Selo Lukomir dobilo titulu Najljepše selo u Bosni i Hercegovine
Selo Lukomir je jedno od najslikovitijih i historijski najbogatijih sela u Bosni i Hercegovini pruža prekrasan pogled na okolni pejzaž i jedinstveni prozor u tradicionalnu kulturu i način života ovog kraja.
Dok lutate uskim lukomirskim ulicama i sokacima, vratićete se u prošlost u svijet kuća sa slamnatim krovovima, kaldrmisanih staza i kamenih zidova koji su ostali nepromijenjeni vijekovima.
Imat ćete priliku vidjeti i naučiti o tradicionalnoj arhitekturi i tehnikama korištenim za izgradnju ovih kuća, kao i svakodnevni život seljana koji još uvijek nastanjuju to područje. Također možete pogledati nekropole stećaka u neposrednoj blizini sela.
U okviru USAID-ovog projekta razvoja održivog turizma u Bosni i Hercegovini Udruženje za razvoj ruralnog turizma u BiH “Alterural” provelo je aktivnosti na uvođenju međunarodne oznake Najljepša sela u cilju očuvanja prirodne i kulturne baštine sela u Bosni i Hercegovini i podizanja svijesti o jedinstvenom kulturnom naslijeđu sela koja ona imaju.
Tim povodom, u srijedu, 18.10.2023. godine Udruženje “Alterural” i USAID Turizam su organizovali svečano proglašenje dodatnih sela za “Najljepša sela Bosne i Hercegovine”. Na listi najljepših se našlo i selo Lukomir, koje se nalazi na planini Bjelašnici, na području grada Konjica.
Od 2009. godine, selo Lukomir je proglašeno i nacionalnim spomenikom, a na osnovu odluke Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine.
Dio teksta preuzet sa: fb page Grad Konjic
Fotografije: Grad Konjic i Welcome to Konjic
Održan koncert ”Sejfullah&prijatelji”
Manifestacija „Večeri duhovne muzike/iskustva bh višeglasja“ zvanično je otvorena sinoć koncertom „Sejfullah&prijatelji“, koji je održan na Kamernoj sceni Narodnog univerziteta Konjic.
U ime Grada Konjica, prisutne je pozdravila Biljana Handžo, stručna saradnica za kulturu, izrazivši zadovoljstvo održavanjem manifestacije koja 17 godina njeguje duhovnu muziku kroz iskustva bh višeglasja. Hor „Sejfullah“ je izveo numeru „Kad srce salavat donese“, autora Elmasa Alića, njihovog člana koji je preminuo prošle godine, dok je Elmin Sultanić, izveo numeru „Sumejje“, autora Esada Bajića.
Benjamin Mušinović, u ime hora, prigodnim riječima je evocirao uspomene na članove koji više nisu sa njima, Elmasa Alića, Admira Mešukića, Edina Šćukulja i dirigenta Ragiba Habibiju, a koji su dali nemjerljiv doprinos uspješnom postojanju i radu hora “Sejfullah”.
Preostali dio programa bio je posvećen gostima, prijateljima hora „Sejfullah“, a ovog puta to su bili braća Teofilović, blizanci Ratko i Radiša, iz Beograda. Prvi put su nastupili u Konjicu, a publiku su oduševili izvođenjem tradicionalnih i skoro zaboravljenih pjesama s područja Balkana.
Pjesme izvode na jedan od najtežih način, kako su kazali, kada se dva glasa spoje u jedan, odnosno a cappella dvoglasom, prenoseći nevjerovatnu emociju na publiku, koja je to nakon svake pjesme nagradila gromoglasnim aplauzom. Ovaj muzički dvojac, nije krio sreću i zadovoljstvo uspješnim nastupom u Konjicu, te su rado podijeli i svoje utiske.
„Publika je sa toliko emocija pratila koncert da je to i za mene bilo potpuno iznenađenje. Svi zajedno smo doživjeli divnu večer, nezaboravnu, koja se pamti“-rekao je Ratko, a slične utiske večeras je stekao i njegov brat Radiša kazavši da je atmosfera bila jako topla i dirljiva. Na pitanje ko su braća Teofilović, on nam je kazao da su to „čuvari sna“.
„Naš prvi album zove se „Čuvari sna“, koji nosi ime po jednoj slici, našeg pokojnog prijatelja Milana Tucovića, slikara, a naslov je tom disku dao poznati rock kritičar, publicista i novinar, Petar Peca Popović. Možda je on najbolje u tom predgovoru i napisao da smo mi ljudi koji čuvaju san o nečemu zaboravljenom. To je u to vrijeme 1999.godine, kada je izašao disk, bilo kao neko „oglašavanje u pustinji“, jer su tada bili neki drugi stilovi, pridavala se važnost nekim drugim stvarima, a ne muzici. No, mi muziku nosima u nama i mi nju živimo“-kazao je Radiša.
Ove godine braća Teofilović obilježavaju 30 godina muzičkog rada. Počeli su 1983. u gradskom horu u Čačku, sa 18 godina, a poslije kada su nastavili samostalno nastupati, počeli su izvoditi tradicionalne pjesme u nekom novom ruhu. Nastupali su širom svijeta i, kako kažu, za njihovu muziku ne postoji jezička barijera, jer svi uživaju u muzici i pjesamam koje izvode s puno emocija. Do sada su snimili šest albuma, a povodom 30 godina uspješne karijere, planiraju održati veliki koncert u rodnom Čačku, a nakon toga slijede i nastupi u Beogradu, Novom Sadu i Banja Luci, kao i nove saradnje i snimanja.
Benjamin Mušinović, direktor NU Konjic, kazao je da su uspjeli program „Večeri duhovne muzike/iskustva bh višeglasja“ obogatiti nastupom braće Teofilović.
„Večeras smo samo jednim dijelom uspjeli dotaknuti taj čudni, mistični svijet duhovnosti braće Teofilović. Njihova sehara krije toliko napjeva, zvukova i ljepote, da trebaju čitave akademije nauke da proniknu u sve to“-naveo je Mušinović.Benjamin Mušinović
Koncert „Sejfullah&prijatelji“ pomogao je BH Telecom, a cijelu manifestaciju su podržali Grad Konjic i Fondacija za muzičke, scenske i likovne umjetnosti Sarajevo. Generalni medijski pokrovitelj je Radio Konjic.
Program se u saradnji sa Medžlisom islamske zajednice Konjic, nastavlja u petak, 27.oktobra u Kino sali, kada će koncert „Merhaba, ej, naše Resule“, održati Armin Muzaferija.
Izvor tekst: www.radiokonjic.ba
Izvor fotografija: Vehid Šišić-U objektivu, Benjamin Mušinović
Održan koncert ”Taj mistični Maroko”
U okviru off programa manifestacije „Večeri duhovne muzike/iskustva bh višeglasja“ je na Kamernoj sceni Narodnog univerziteta Konjic održan koncert „Taj mistični Maroko“, marokanskog muzičara Anoura ait Baouna. Riječ je o kompozitoru, pjevaču i multi-instrumentalisti koji od svoje 15. godine izvodi Gnawa muziku, a koja se smatra dijelom višestruke kulture i identiteta Maroka. Ovaj nesvakidašnji muzičar, koji živi u Švicarskoj, izveo je nekoliko kompozicija na tradicionalnom trožičanom basu, a podršku u izvođenju tradicionalne sufijske muzike pružila mu je i konjička publika, uživajući u zvucima mističnog Maroka.
„Imali smo veliko zadovoljstvo i sreću da večeras program „Večeri duhovne muzike/iskustva bh višeglasja“ na neki način internacionaliziramo, odnosno da osjetimo duh i mistiku Maroka kroz muziku koja datira iz 16.vijeka. Saznali smo više o Gnawi, o toj kombinaciji berberske i muslimanske crno-afričke tradicije, koja je kombinirana u jednom sufijskom izričaju. Umjetnik Anoura ait Baouna, donio je to kroz trožičani bas i svojim glasom pokušao ispričati priču o historiji, tradiciji i ljepoti duhovnosti drevnog Maroka“– kazao je Benjamin Mušinović, direktor Narodnog univerziteta Konjic.
Umjetnik Anouar ait Baouna, uživao je, kaže, u večerašnjem koncertu u Konjicu. Drago mu je što je imao priliku upoznati konjičku publiku, ali i naš grad, odnosno BiH, u kojoj boravi prvi put sa svojom suprugom Eminom Džumhur, čiji su roditelji porijeklom iz Konjica.
„Bilo mi je zadovoljstvo doći u BiH, posebno u Konjic, gdje sam večeras nastupao. Ovo je moja prva posjeta i drago mi je što sam nastupao i pred porodicom moje supruge, koji su došli na koncert. Ljudi u Konjicu, Bosni, su jako prijatni i lijepo su me prihvatili“-kazao je ovaj marokanski muzičar, koji je po zanimanju i inžinjer poljoprivrede.
Zvanični program manifestacije „Večeri duhovne muzike/iskustva bh višeglasja“ počinje u ponedjeljak, 16.oktobra, na Kamernoj sceni, u 19 sati, koncertom „Sejfullah&prijatelji“, a nastupit će hor „Sejfullah“ i braća Teofilović iz Beograda. Koncert će biti priređen uz podršku BH Telecom-a.
Manifestacija „Večeri duhovne muzike/iskustva bh višeglasja“ realizuje se uz podršku Grada Konjica i Fondacije za muzičke, scenske i likovne umjetnosti u Sarajevu.
Izvor teksta: www.radiokonjic.ba
Izvori fotografija: www.radiokonjic.ba, www.bljesak.info, www.klix.ba
Grad Konjic jedan od 5 destinacija odabranih za ”Green Destinations Top 100 Stories”
Ponosno objavljujemo da je pet predivnih destinacija iz Bosne i Hercegovine, podržanih od strane Evropske unije i Njemačke vlade kroz projekat Covid-19 Investment Response/EU4BusinessRecovery, odabrano za “Green Destinations Top 100 Stories” za 2023. godinu!
#welcometokonjic
Konjic, Trebinje, Spomenik prirode Skakavac Sarajevo, Šamac i Bosanska Krupa su inspirativne destinacije koje su prepoznate kao lideri održivog turizma.
Svake godine “Green Destinations Top 100 Stories” priča inspirativne priče o održivosti destinacija širom svijeta, dijeleći dobre prakse i rješenja koja su implementirale destinacije kako bi postale odgovornije u turizmu.
Izvor teksta i fotografija: EU4BusinessRecovery