Investicijska fondacija Impakt pokrenula je kampanju „Podrži raju u svom kraju, za snažan mali biznis“, kojoj je cilj podizanje svijesti o važnosti podrške malim biznisima u razvoju lokalne ekonomije i zajednice. Kampanja poziva građane da svojim odabirom podrže proizvode i usluge lokalnih poduzetnika, te time doprinesu jačanju svoje zajednice.
Pridružite se Impaktovoj kampanji ,,Podrži raju u svom kraju, za snažan mali biznis”
„Mali biznisi nisu samo preduzeća – oni su srce naše zajednice, zapošljavaju 70% radne snage u Bosni i Hercegovini i značajno doprinose bruto domaćem proizvodu. Nažalost, njihov doprinos često se zanemaruje,“ istakao je Senajid Đozo, direktor Investicijske fondacije Impakt. Naglašava i da mali biznisi predstavljaju osnovu na kojoj mnogi poduzetnici grade budućnost, školuju djecu i unapređuju život u svojim sredinama.
Impaktovom kampanjom građani se potiču da kroz svakodnevne odluke poput kupovine domaćih proizvoda ili korištenja usluga lokalnih poduzetnika, učine značajan doprinos. Ova društveno odgovorna inicijativa ima i za cilj da pruži podršku malim biznisima koji još uvijek ne mogu uložiti u snažne marketinške kampanje.
Vjerovatno se pitate kako podržati male biznise u vašoj sredini?
To možete učiniti na neki od sljedećih načina:
- Kupovinom proizvoda domaćih poduzetnika
- Podijelite objavu o malom biznisu kod kojeg kupujete
- Preporučite usluge lokalnih frizera, masera ili zanatlija
- Pozovite prijatelje da podrže lokalne biznise
- Prijavom za pripravnički staž kod lokalnih poduzetnika kako biste stekli iskustvo
A study trip to the Soča Valley
As part of the ”Konjic Sustainable Tourist Destination” project, financed by the City of Konjic and the Swiss non-governmental organization CARITAS, a study visit to the Soča Valley (Bovec, Kobarid, and Tolmin) in Slovenia was organized from September 23rd to 25th, 2024.
The trip was organized for representatives of the tourist cluster engaged in providing rafting services, representatives of the City Administration, and the ”PRVI KORAK Ltd” Konjic, in order to gain insight into the functioning of the rafting management model on the Soča River.
The project aims to contribute to a better understanding of the principles of sustainable development, strengthen the coordination mechanism, create conditions for improving services in the tourism sector, and promote Konjic as a desirable tourist destination. This aligns with Strategic Goal 2: ‘A competitive tourist destination with recognizable tourist content,’ as defined in the Integral Development Strategy of the Municipality of Konjic for the period 2018-2027.
Održana 7. Kestenijada u Konjicu
Konjicom se danas širio miris pečenih kestena. Na platou Gradske pijace okupio se veliki broj građana kako bi uživali u degustaciji pečenih kestena i slasticama od ovih plodova.
Sve se to događalo u okviru 7. ”Kestenijade” u organizaciji Udruženja SIN Neretvica, a pod pokroviteljstvom Grada Konjica, koja je ove godine, zbog poznatih okolnosti, usljed poplava, umjesto u Seonici, održana u Konjicu.
Kestenijada, koja se održava u okviru manifestacije “Dani Neretvice” je imala humanitarni karakter i sav novac od prodaje sirovih i pečenih kestena, slastica od kestena, kao i likovnih radova učenika u sklopu konkursa SIN Neretvica, biće usmjeren za pomoć stanovništvu s poplavljenih područja u Neretvici.
Manifestaciju je otvorio Orhan Tucović, šef kabineta gradonačelnika Konjica Osmana Ćatića, koji je izrazio saučešće porodicama, rodbini i prijateljima nastradalim u prirodnoj nesreći.
„“Prošle godine smo u našoj lijepoj Seonici uživali u dobroj organizaciji, mirisu kestena i pričali neke lijepe priče, ali danas, nažalost, nije tako. Mi iz Gradske uprave smo 24 sata posvećeni dolini Neretvice, moramo ići dalje i pokušati u dolinu Neretvice vratiti život barem približno onakav kakav je bio”, izjavio je Tucović izražavajući želju da će naredna Kestenijada biti organizovana u Seonici.
Predsjednik Udruženja SIN “Neretvca” Salih Mustafić zahvalio se Gradu Konjicu i gradonačelniku, koji im je izašao u susret i omogućio da se Kestenijada održi u Konjicu.
“Udruženje SIN Neretvica je od svog osnivanja radilo na promociji našeg kraja, očuvanju prirodnih bogatstava i kulturne baštine. I ove godine nastavljamo tu misiju, ali sa dodatnim fokusom na humanitarnu pomoć i vaš doprinos bilo kroz kupovinu kestena ili prisustvovanje ima ogroman značaj za naše napore”, poručio je Mustafić prisutnima, koji je najuspješnijim učenicima osnovnih i srednjih škola na likovnom konkursu o temi “Pitomi kesten” uručio nagrade.
Danas su građani Konjica, ali i Sarajeva, Visokog i drugih gradova, podržali ovu humanu akciju u Konjicu.
Elizabeta iz Sarajeva je sa svojim društvom došla iz Sarajeva s jasnim ciljem da pomogne stanovnicima s potopljenog područja, ali i da uživa u konzumiranju kestena.
“Prvi put sam na Kestenijadi, obožavam kestene, došlo je jedno naše društvo da kupimo kestene i da pomognemo stanovnicima na poplavljenim područjima”, rekla je Elizabeta
Selem Delić iz Konjica je također uživao danas na Kestenijadi.
“Drago mi je što se ovo organizovalo, ja uživam u kestenima, koji su naši domaći, autohtoni. Ovi su kesteni iz krajeva gdje su stradali naši ljudi i treba da se pomogne”, poručio je Delić, koji je na Kestenijadi bio sa svojom sestrom.
Gradonačelnik Konjica Osman Ćatić je prisustvovao Kestenijadi rekavši da je puna emocija i da budi sjećanje na nedavne nemile događaje u dolini Neretvice, kao i na to kako se nekada obilježavala.
“Iskazujem zahvalnost svima koji su ovdje prisutni, koji su izdvojili svoje vrijeme i novac ds pomognu narodu Neretvice i čestitam udruženju SIN Neretvica na jednom kontinuitetu da u ovakvim uslovima organizuje Kestenijadu”, izjavio je gradonačelnik Ćatić.
Refik Boloban, koordinator ovog događaja, je rekao da je za ovogodišnju Kestenijadu obezbijeđena tona kestena.
“700 kilograma smo obezbijedili za pečenje i 300 kilograma u svježem stanju za prodaju isključivo od poljoprivrednih proizvođača iz doline Neretvice koji su doživjeli elementarnu nepogodu. Udruženje SIN Neretvica je otkupilo kesten od njih, prodajemo ga i sav prihod doniramo u humanitarne svrhe”, rekao je Boloban.
Veliki interes je izazvao i Husein Ičanović iz Bužima koji je izumio mašinu koja peče i guli kestene.
“Automatsku pržionicu kestena sam pravio deset godina. Ljudi su oduševljeni, ima kestena, dobrog je kvaliteta, domaćini su predivni i mi smo tu u ovim teškim trenucima da im pokažemo našu solidarnost, da se što prije oporave od katastrofe”, rekao je Ičanović navodeći da pržionica za jedan sat može ispeći 60 kg kestena.
Organizator je odlučio da umjesto današnje najavljene aukcije likovnih radova učenika s konkursa, u ponedjeljak, 04.11. 2024., na fb stranici Udruženja SIN Neretvica organizuje aukciju na kojoj će biti izloženo pet učeničkih radova.
7. Kestenijada u Konjicu
7. ”Kestenijada” u organizaciji Grada Konjica i Udruženja SIN Neretvica, koja se ranijih godina održavala u Seonici, ove godine će se zbog nedavnih poplava i proglašenja stanja prirodne nesreće, održati na platou Gradske pijace u Konjicu, pojasnio je Refik Boloban, koordinator “Kestenijade”, navodeći i glavne sadržaje ove manifestacije.
“Udruženje SIN “Neretvica” u okviru manifestacije “Dani Neretvice” svake godine organizuje “Kestenijadu”. Prvobitno je bilo planirano da se ove godine održi 26.oktobra u Seonici, no zbog poplava i proglašenja stanja prirodne nesreće, nismo u mogućnosti da to održimo u Seonici. Tražili smo da to bude u Buturović Polju, ali s obzirom da je Odluka o stanju prirodne nesreće još uvijek na snazi, nismo dobili zeleno svjetlo od Gradskog štaba civilne zaštite Konjic, ali su nam dozvolili da “Kestenijadu” održimo na platou Gradske pijace u Konjicu s početkom u 10 sati. Nećemo imati kulturno-zabavni program, jer suosjećamo sa žrtvama poplava, ali ćemo imati obraćanje gostiju, proglašenje najboljih likovnih radova o temi kesten, te degustaciju pečenog kestena i slastica od ove namirnice”-kazao je Boloban.
Ovogodišnja manifestacija biće humanitarnog karaktera, što znači da će posjetioci kupovinom pečenog ili svježeg kestena moći donirati novac za ljude sa poplavljenih područja. Također, u prodaji će biti i slastice od kestena, kao i najbolji likovni radovi učenika koji su učestvovali na konkursu Udruženja SIN “Neretvica”.
“Do sada smo pečeni kesten posjetiocima davali besplatno, ali ove godine smo odlučili da to bude humanitarnog karaktera. Simbolično ćemo prodavati pečeni kesten, a i sav novac koji se dobije kupovinom svježeg kestena, slastica od kestena i likovnih radova, biće, također, doniran za poplavljena područja”-naglasio je koordinator “Kestenijade” Refik Boloban. On je dodao da je “Kestenijada” događaj koji svake godine okupi brojne Konjičane, ali i goste sa strane. Organizatori najavljuju dolazak posjetilaca iz Mostara, Sarajeva, Visokog i Zenice.
Danas je održan 14. Konjic Food Fest
Danas je svečano otvoren i održan 14. Konjic Food Fest. Ovogodišnji Festival hrane „ Konjic Food Fest 2024“ predstavio je bogatu ponudu poljoprivrednih proizvoda, rukotovorina, meda i pčelinjih proizvoda, prerađevina od voća i povrća, te mliječne i suhomesnate proizvode. Izlagači s područja Konjica ponudili su razno voće, povrće, te prerađevine istih. Proizvođači su kazali da su zadovoljni ovakvom promocijom svojih proizvoda. Mediha Hodžić na festivalu učestvuje svake godine.
„Danas imamo mliječne prizvode, sir, maslo, mlijeko, krompir, jabuke, kruške, dunje, takiše, uglavnomm domaće prizvode. Za nas je važno da možemo predstaviti sve ono što proizvedemo na našim imanjima-kazala je Hodžić.
Među izlagačima danas je bio i Himzo Herić.
„Sve na štandu je domaće, bez pesticida. Imam aroniju, takišu, luk, krompir i zob, što nema niko u Konjicu“.
Zadovljstvo festivalom izrazila je i Sabaheta Boloban.
„Ja sam prezadovoljna, prošle godine smo osvojili nagradu za najveći prizvod, a prije dvije godine za najuređeniji štand. Mi nudimo papriku, paradajz, kesten, kisele paprike, razne džemove, sokove, itd.-kazala je Boloban.
Na štandu Sultanić Refika, osim poljoprivrednih proizvoda, pronašli smo i sadnice cvijeća. „Imamo hibridni kupus, karfiol ove godine je uspio, pored toga imamo cvijeće bugenviliju, bijeli jorgovan kojeg malo ko ima, dekorativnu ogradu-lovor višnju, afričku biljku“-rekao je Sultanić.
Domaće proizvode na festivalu su ponudila i udruženja žena. Redovno svake godine u Konjic dolazi Udruženje žena „Most“ iz Jablanice. Članica udruženja Ćamila Imamović, zadovoljna je što mogu predstaviti svoj rad, domaće sokove i džemove, kao i rukotvorine.
„U Konjicu je uvijek lijepo. Kiša nije pokolebala izlagače da pokažu svoje proizvode. Naše udruženje se bavi priozvodnjom i preradom voća i povrća, te uslogom keteringa. Na našem štandu danas se nalaze rukotvorine, sokovi i džemovi.Sokovi su od višnje, jabuke, maline, kupine, kadulje, zove. Radimo ,također, i usluge cijeđenja za one koji imaju svoje voće, a ne mogu da ga adekvatno pasterizuju i sterilizuju“ -kazala je Imamović.
Udruženje žena „Vrba“ iz Mostara redovni su izlagači na Festivala hrane u Konjicu, kazala je Medina Gosto, predsjednica udurženja.
„Mi smo redovni na „Food festu“ i ove godine smo u proširenom sastavu, imamo tri stola ispred udruženja za naše članice. U Konjicu nam je najbolje druženje i atmosfera. Mi kao udruženje izlažemo suhe smokve, pekmez, smokvaru, nar, kadulju…sve što je vezano za našu Hercegovinu. Pored imamo i obrt „Medina natural“, koji nudi sve od ljekovitog bilja: smilje, lavandu, kadulju, ružmarin, e terična ulja,kreme, melem… Također, imamo i tašne pletene, džempere…“-navela je Gosto.
Tradicionalno, na ovom festivalu svoje slastice izlaže i Konjičanka Amresa Pirija. Ove godinu, specijalno za festival, između ostalog, napravila je jednu tortu u obliku planine Prenj, a druga je u obliku kriške lubenice kao simbol palestinske solidarnosti, otkrila nam je Amresa.
“I ove godine predstavljam se na “Food Festu”, ipak je ovo moja strast i moja želja da se pojavim na festival hrane, to je nešto posebno za mene. Ove godine napravila sam tortu u obliku Prenja, a podrška Palestini, svakako je neizostavna. Poslije završetaka festivala, torte ide na aukciju, a novac od prodaje u humanitarne svrhe”-dodala je Amresa.
Izvor teksta: Radio Konjic, https://radiokonjic.ba/festival-hrane-konjic-food-fest-2024-okupio-veliki-broj-izlagaca/
Spuštena zavjesa na XI. Festival glumca BiH u Konjicu
Sinoć su proglašeni laureati 11.festivala glumca BiH u Konjicu. Prema ocjenama publike za najbolju glumicu proglašena je Jasna Diklić iz Sarajevskog ratnog teatra Sarajevo-SARTR, za ulogu Ane u predstavi “Moj sin malo sporije hoda”. Diklić je nagradu primila s velikim zadovoljstvom.
“Primiti nagradu na ovakvom festivalu za mene je veoma značajno. Publika je možda za glumca najbitniji segment tog našeg kreativnog posla. Svi festivali imaju nešto što je glumcu dosta značajno, ali ovaj festival je dragocjen po tome što je jedinstven u cijeloj državi. Mi glumci volimo da dobijemo glumačku nagradu”-kazala je Diklić.
Za najboljeg glumca ovogodišnjeg Festivala glumca BiH u Konjicu proglašen je Zlatan Školjić iz Bosanskog narodnog pozorišta Zenica, za ulogu Liama u predstavi “Siročad”. Kako je kazao, nagrada je za njega bila iznenađenje.
“Mnogo sam sretan što sam dobio ovu nagradu. Predstave se rade za publiku i onaj ko najbolje može da ocijeni predstavu jeste publika. Ovo je sigurno zančajno za mene kao glumca. To će me tjerati da i u buduće dolazim u Konjic s nekim novim kreacijama. Ne moram nužno dobiti nagradu, ali drago mi je uvijek da igram ovdje”-rekao je Školjić.
Nagrada za nabolju kolektivnu glumačku igru pripala je Pozorištu mladih Sarajevo za predstavu “Večera budala”. Nagradu je primio reditelj Adis Bakrač.
“Izuzetna je čast i zadovoljstvo, prije svega, biti dio ovog značajnog bosanskohercegovačkog pozorišnog festivala koji se svake godine razvija i koji postaje sve kvalitetniji i veći. To je prva vrijednost koju želim da istaknem, a, naravno, nagrada publike je nešto što je najznačajnije nama koji se bavimo ovim poslom kad je u pitanju pozorište. To je jedno priznanje koje je iskreno, direktno, jer mi, ustvari, radimo predstave za publiku i tu nema “foliranja”-kazao je Bakrač.
Senadin Begtašević, član Umjetničkog savjeta Festivala glumca BiH, zatvorio je ovogodišnji festival, kazavši da je festival bio odličan, a predstave žanrovski raznovrsne.
“Ove godine i žanrovski i tematski postojala je jedna raznolikost, mada ove godine nismo imalo pozorišta van BiH. Imali smo pozorišta iz Banja Luke, Tuzle, Mostara, Zenice i Sarajeva, ali tako raskošne su bile te predstave da ni u kojem slučaju ne možemo biti nezadovoljni. Opšta ocjena ovog festivala je odlična”– izjavio je Begtašević.
Festival glumca BiH u Konjicu ove je godine ugostio osam pozorišta iz BiH, a održano je i nekoliko Off programa. Benjamin Mušinović, direktor Festivala glumca BiH, kazao je da su se trudili i ove godine publici ponuditi kvalitetne predstave.
“Kreirali smo takav repertoar da imamo presjek najrecentnije bosanskohercegovačke produkcije. Nismo imali regionalni program kao ranije, nego smo se odlučili isključivo na domaće teatre i nekako u kontekstu i različitosti poetika i žanrovske različitosti, ali i nekakve estetske domete koji su postignuti u scenografskom smislu i u smislu određenih tema koje provejavaju kroz sam repertoar, a koje su snažno i kvalitetno detektovale svu bosanskohercegovačku, ali i širu, evropsku i svjetsku zbilju, jer znamo šta se danas u svjetskim okvirima dešava, a naša je relanost. Ovdje mislim na teme kao što su migranti, vršnjačko nasilje, ali i neke blagodati kojem imamo i prema kojima osjećamo zahvalnost” -kazao je Mušinović.
Nakon dodjele nagrada koncert je održao Laka&band.
Izvor teksta i fotografija: Radio Konjic, https://radiokonjic.ba/spustena-zavjesa-na-11-festival-glumca-bih-u-konjicu-za-najbolju-glumicu-i-glumca-proglaseni-jasna-diklic-i-zlatan-skoljic/
Lazar Drljača, posljednji Bogumil
Lazar Drljača, poznati bosanskohercegovački akademski slikar i posljednji Bogumil, kako je sam sebe nazvao, je rođen davne 1882. godine kod Bosanske Krupe, a umro 13. jula 1970. godine u Konjicu u 88. godini života. Rođen je u seoskoj, siromašnoj porodici. U želji da se školuje, njegovi roditelji su ga poslali u Sarajevo, gdje dolazi 1896. godine i završava bravarski zanat. Godine 1906. završava Srednju Tehničku školu, a iste godine polaže prijemni ispit na Bečkoj akademiji.
1906. godine uspješno je položio i prijemni ispit na Bečkoj likovnoj akademiji. Pet godina kasnije, na poziv Kristijana Gripenkerla sudjeluje na Međunarodnoj likovnoj izložbi u Rimu, a nakon Rima, mladi Lazar odlazi u svjetla Pariza.
Biografi navode da je s dvokolicom, koju je sam napravio, došao 1931. u Konjic i naselio se na Borcima, u pastirskoj bajti, daleko od ljudi i svijeta. Slike je rijetko izlagao i prodavao – tek „da, ponekad, od nečega ima živjeti“, tako da su ih od 1930. do 1962. vidjeli samo Mostarci, Cetinjani, Sarajlije, Kotorani i Hercegnovljani.
Kada je došao u Konjic odlučio je da tu živi, a do tada je intenzivno putovao dok su njegova umjetnička djela izazivala veliku pažnju i divljenje. Volio je da slika i prenosi svoje emocije na platno, a njegova brojna djela o tome i svjedoče. Čak je jednom prilikom izjavio da slika zato što voli, a izlaže samo da preživi. Bio je veliki ljubitelj prirode i za potrebe izrade slika boje je izrađivao od prirodnih materijala koje je nalazio po planini Prenj.
U Drugom svjetskom ratu prolazeće vojske su mu rasturile i uništile brojne slike, što je predstavljalo veliki žal za ovog značajnog umjetnika. Nestala su djela koje je slikao u vrijeme najplodnijeg slikarskog perioda. Ostala su mu dva veća platna na štafelaju, sa kojih je sastrugao boju i materijal i iskoristio da sebi napravi odijelo. Nakon toga vlasti Općine Konjic su mu dale Šantića vilu da živi u njoj, gdje je i živio do kraja svog života.
Neka od njegovih najpoznatijih djela su: „Portret od Berte“, „Kopernik“, „Capinera“, „Iz bosanske mahale“, „Tri konjanika“, „Na putu iz Firence za Viterbo“, „Koloristički klošar“, „Portret starca“ i druga.
Još davne 1932. godine za Lazar Drljača je za sebe rekao: ” Ja sam vidite, nakon Rima i Pariza u kojima sam radio i izlagao postao pravi, tvrdi bosanski seljak. Ja sam vam u stvari Bogumil.” Njegova jedina i najveća želja je bila da bude sahranjen kao Bogumil. Sahranjen je pored Šantića Vile, u kojoj je dugo godina boravio. Stećak na njegovom grobu otkriven je u avgustu 2010. godine. Na stećku piše: „Neka se zna da otkad na mene postaviše stećak ni putnici po zemlji ni zvijezde po nebu ne mogu da zalutaju mrtav živima postah putokaz“.
Sa ciljem očuvanja sjećanja na dva velikana, Lazara Drljaču i Zulfikara Zuku Džumhura, u Konjicu već duži niz godina u sklopu Udruženja za zaštitu kulturno-historijskog naslijeđa djeluje likovna škola „Zuko i Lazo“.
Danas u kutku Zavičajnog muzeja posvećenom Lazaru Drljači možete vidjeti i dvije orginalne slike Lazara Drljače ”Kopernik” i ”Portret starca”.
XIV Festival hrane “Konjic Food Fest”
U Konjicu će se 3. oktobra 2024. godine održati 14. Festival hrane “Konjic Food Fest”.
Posjetite ovaj divni Festival i uživajte u bogatstvu ukusa i kvaliteta koje pruža domaća poljoprivreda.
Izvori slika: Welcome to Konjic i Radio Konjic
Odigrana predstava ,,Perzeide” Narodnog Pozorišta Mostar
Pozorišna publika u Konjicu večeras je imala priliku da pogleda još jedno pozorišno ostvarenje, a ovog puta bilo je riječ o predstavi „Perzeide“ Narodnog pozorišta Mostar. Autorica teksta je Emina Kovačević, a režiju potpisuje Karmen Obrdalj. Glumački trio Gordana Boban (Selma), Fatima Kazazić Obad (Lucija) i Saša Oručević (inspektor Asim), donosi dvije paralelne priče. Prva koja govori o dvije prijateljice, Selmi, vlasnici kozmetičkog salona, i Luciji, mladoj usamljenoj ženi, koja dolazi kod Selme u salon, te neočekivano postaju bliske. Selma počinje primjećivati tragove nasilja kod svoje prijateljice, koja, kako se kasnije ispostavi, ima nesretan brak, ali to ne želi priznati. U drugoj priči pratimo Selmin iskaz koji daje inspektoru Asimu, čime publika naslućuje zločin, što na samom kraju i bude potvrđeno.
„Emina Kovačević je u dogovoru sa rediteljicom Karmen Obrdalj napisala jedna vrlo težak, mučan, prekrasan tekst, ako se tako može reći, o prijateljstvu dvije žene koje su se spojile nekim nesretnim okolnostima. Drago mi je da sam dio ovog projekta, koji govori o temi koja muči naše društvo u posljednje vrijeme izrazito puno, femicidu. Mi smo na svoj način pokušali da kažemo neku riječ o svemu tome“-kazala je poznata bh glumica Gordana Boban.
Mladoj glumici Fatimi Kazazić Obad sam proces rada na predstavi je bio izazovan, jer je pored sebe, kaže, imala dva ozbiljna profesionalna partnera Gordanu Boban i Sašu Oručevića, što je za nju predstavljalo izazov u smislu glumačkog napredovanja.
„Sama tema i ideja predstave, nažalost, toliko je sveprisutna u današnjem društvu da mi je svaki dan bio toliko mučan, što je kontradiktorno, jer smo se mi jako zabavljali na probama dok smo kreirali predstavu, No, kada saberemo o čemu se tu radi, šta postavljamo na scenu, koliko je to zapravo jezivo, budi se onda grč u želudcu. Mene je teme nasilja nad ženama, femicida pogotovo, i ranije uznemiravala, ali kroz ovaj proces, zbog lika Lucije, morala sam istražiti sve temeljitije i doći do nekih podataka. Moja neka analiza, dakle, ne kažem da je to 100% tačna, statistički podaci u našoj državi govore da svaka četvrta žena trpi neki vid nasilja, bilo da se radi o fizičkom ili mentalnom, i jako mi je bitno da o ovoj temi govorim“-rekla je Kazazić Obad.
„Meni je jako drago ako predstava dopre do ljudi, jer ako promijenimo jednu ljudsku sudbinu, mislim da smo uradili puno. Moramo znati da je ova predstava napravljena prije svih ovih nemilih događaja koji su femicid skrenuli u fokus društva, tako da i čak prije onog nesretnog događaja u Gradačcu, mi smo igrali predstavu. Neću da kažem da je uzalud, ali se jednostavno nadam da će promijeniti svijest nekih ljudi, nekih žena, da će im dati snagu da se izbore sa problemima koji su u našem društvu jako prisutni“-rekao je glumac Saša Oručević.
Izvor teksta: Radio Konjic, https://radiokonjic.ba/fg-bih-odigrana-predstava-perzeide-narodnog-pozorista-mostar/
Izvor fotografija: Vehid Šišić – U objektivu
Održani 18. Dani poljoprivrede Grada Konjica
U Konjicu su se jučer u organizaciji Saveza poljoprivrednih udruženja Konjic i MZ Neretvica, uz pokroviteljstvo Grada Konjica i Ministarstva šumarstva, poljoprivrede i vodoprivrede HNK održali 18. Dani poljoprivrede Grada Konjica, čiji je cilj promocija poljoprivrednih proizvoda i predstavlja raznovrstan i živahni događaj posvećen bogatstvu lokalne poljoprivredne ponude.
Ovaj događaj je okupio 44 izlagača sa područja grada Konjica, a posebno Neretvice koji su predstavili svoje proizvode na štandovima postavljenim u Buturović polju.
U samom srcu festivala nalazili su se štandovi s raznovrsnim svježim povrćem i voćem, među kojima su se posebno izdvajali krompir, paprika, luk, paradajz, patlidžan, tikve, grah, kukuruz, šljive, jabuke, kruške i proizvodi i predrađevine od istih. Ovi proizvodi su izloženi u raznim sortama i bojama, pružajući posjetiteljima priliku da otkriju bogatstvo okusa i kvaliteta koje pruža lokalna poljoprivreda.
Tu su i štandovi posvećeni mliječnim proizvodima. Ovdje su posjetitelji mogli degustirati i kupiti različite sireve i druge mliječne delicije, pripremljene od svježeg mlijeka lokalnih proizvođača.
Grad Konjic se može pohvaliti i autohtonim brendiranim sirom poznatijim kao Repovački sir, po kome je i prepoznatljiv. Neizostavni su i suhomesnati proizvodi pripremljeni po tradicionalnoj recepturi.
Jedan od zanimljivijih dijelova je i područje posvećeno pčelinjim proizvodima. Ovdje su se posjetitelji mogli upoznati sa raznim vrstama meda, pčelinjih voskova i drugih proizvoda koje pčele proizvode, te saznati više o važnosti pčela za ekosistem i poljoprivredu. Neizostavan dio ponude su i čajevi od domaćih trava ubranih na prelijepim livadama našeg područja.
Ovaj događaj nije samo prilika za kupovinu i degustaciju, već i za druženje. Na licu mjesta posjetitelji su od izlagača mogli i naučiti više o tome kako se proizvode proizvodi koje konzumiraju i koji krase predivne štandove.
Također, na ovom događaju je potpisan Ugovor o poticajnim sredstvima za poljoprivredne proizvođače između Grada Konjica i Saveza poljoprivrednih udruženja Konjic. Na sajmu su dodijeljena i tri vaučera poljoprivrednim izlagačima za kupovinu poljoprivredne opreme.
Prvi vaučer u iznosu od 2000 KM pripao je Arminu Kovačeviću iz Gorana, drugi vaučer u iznosu 1500 KM Muji Šabanoviću iz Tuhobića, dok je treći vaučer u iznosu 1000 KM dobio Esad Rizvanović iz Hasanovića, koji je isti preusmjerio za Roditeljsku kuću, za liječenje djece oboljele od raka.
Dodijeljene su i nagrade i diplome za učesnike u sportskim disciplinama. U trci na 1000 metara najbrži je bio Osman Hakalović, a u bacanju kamena s ramena Armin Masleša.
Dani poljoprivrede u Konjicu predstavljaju pravi užitak za sve ljubitelje hrane nudeći bogatu paletu lokalnih proizvoda, edukaciju i priliku za upoznavanje s ljudima koji stoje iza njih.
Izvori slika: Welcome to Konjic i Radio Konjic